Kako tretirati mišićne grčeve?

Ako ste ikad imali grčeve mišića onda znate da mogu biti veoma bolni. U nekim slučajevima mišić može pretrpjeti takao jak grč da ostavi modricu. Većina slučajeva mišićnog grča zapravo jesu prisilne kontrakcije mišića. Grč može biti blag ili ekstremno bolan. Iako mogu zahvatiti bilo koji skeletni mišić, uglavnom se dešavaju na mišićima nogu, stopala ili mišićima koji se protežu između dva zgloba kao npr. mišići lista. Grč inače može zahvatiti dio mišića ili cijelu mišićnu skupinu.
Najčešće zahvaćene skupine mišića su:
• Stražnji dio potkoljenice (gastrocnemius)
• Stražnji dio bedra (zadnja loža)
• Prednja strana bedra (kvadriceps)
• Stopala, šake, ruke i stomak
Po intenzitetu grčevi mogu biti od onih koji prouzrokuju lagani trzaj ili tik do onih koji prouzrokuju bol. Mišićni grč može biti veoma  oštar i trajati par sekundi do nekoliko minuta.  Također za grčeve nije neuobičajeno da se povrate više puta prije nego što skroz nestanu.
Šta prouzrokuje grčenje mišića?
Tačan uzrok mišićnog grča je još uvijek nepoznat, ali u teoriji se najčešće navode slijedeći:
• Promjena neuromišićne kontrole
• Dehidracija
• Manjak elektrolita
• Loša kondicija
• Mišićna slabost
• Neka nova aktivnost
Još jedan faktor koji se može pridružiti mišićnim grčevima je vježbanje po ekstremnim vrućinama.  Vjeruje se da su grčevi mišića češći po vrućinama, jer se  zbog znojenja oslobađa veći broj elektrolita (so, kalij, magnezij i kalcij). Kada ovi nutrijenti padnu na određni nivo, učestalost spazma mišića raste.  Budući da sportisti vrlo često dobivaju grčeve u predsezoni, neposredno pred kraj ili noć poslije napornih i intenzivnih treninga, neki smatraju da upravo nedostatak kondicije utiče na grčeve.
Istraživanja podržavaju hipotezu da promjena neuromišićne kontrole prouzrokuje grčeve
Istraživanja pokazuju sve više dokaza za hipotezu da promjena neuromišićne kontrole je osnovni patofiziološki mehanizam koji povezuje trening sa grčenjem mišića. Promjena neuromišićne kontrole se često veže za umor mišića koji rezultira poremećajem koordinacije i kontrole. S druge strane, nastoje se pobiti hipoteze da dehidracija i manjak elektrolita prouzrokuju grčeve u smislu kako ne nude uvjerljive patofiziološke mehanizme sa naučnim dokazima koji mogu na adekvatan način objasniti kliničku prezentaciju i tok vježbe koja navodno prouzrokuje grčeve.
Također, naučni dokazi za hipotezu da promjena neuromišićne kontrole prouzrokuje grčeve se zasnivaju na studijama grčenja mišića ljudskog tijela, epidemiološkim studijama o grčenju mišića sportista kao i eksperimentalnim podacima istraživanja sa životinjama.
Saniranje mišićnog grča
Grčevi obično prolaze sami od sebe, ali ovi savjeti će sigurno ubrzati sam proces:
• Zaustavite aktivnost koja prouzrokuje grč
• Nježno istegnite i izmasirajte mišić u grču
• Držite zglob istegnut dok grč ne prođe
Sprječavanje nastanka mišićnog grča
Sve dok ne znamo tačan uzrok grča teško je savjetovati kako se zaštiti od njega. Međutim, stručnjaci i sportisti savjetuju slijedeće:
• Popravite kondiciju i izbjegavajte upalu mišića
• Poslije treninga redovno se istežite
• Zagrijte se prije treninga
• Mogući uzrok nastanka grčeva je nedostatak kalija i magnezija, pa razmislite o unosa multivitaminskih dodataka ili hrane koje je bogata navedenim
• Istegnite mišiće listova: Stanite u raskorak sa stopalima prema naprijed i zatežite zadnju nogu
• Istegnite zadnju ložu: Sjedite i savijte jednu nogu, drugu ispružite, istegnite stopalo i prste, zglob ostaje opušten, zatim se nagnite prema naprijed i dotaknite prste ispružene noge. Ponoviti i sa drugom nogom.
• Istegnite kvadricepse: Stojeći, uhvatite vrh stopala suprotne noge i nježno vucite prema stražnjici.  Vježbu ponoviti i sa drugom nogom.
Većina  mišićnih grčeva nisu ozbiljni. Međutim ako su jaki, ako se dešavaju često i ako vas zabrinjavaju, obavezno posjetite doktora.







(body.ba)