Ispitano na miševima: Naučnici će uskoro usađivati sjećanja u ljudski mozak?

Usađivanje sjećanja do sada smo gledali samo u naučno-fantastičnim filmovima, ali uskoro bi to mogla postati realnost. Naučnici su prvi put usadili sjećanja u mozgove miševa dok su spavali. Nadaju se da će ista tehnika biti korištena i na ljudima.

Mozak tipično ponavlja dnevne aktivnosti kada ljudi ili životinje spavaju, što ga ojačava i omogućava mu da nauči nove aktivnosti. Eksperti su otkrili da kada se ovaj proces ponavljanja poremeti kod glodavaca poremeti se i njihova sposobnost da zapamte ono što nauče. Naučnici iz Institucije za industrijsku fiziku i hemiju u Parizu koristili su proces ponavljanja kako bi kreirali nova sjećanja u mozgovima miševa dok su spavali. 

Fokusirali su se na to da neurone koji šalju ono o čemu razmišljamo postave na specifično mjesto u mozgu. Pratili su aktivnosti neurona u koji su usadili sjećanje o lokaciji gdje se nalazi nagrada. Kada se miš probudio, odmah je otišao do tog mjesta, što znači da je usađivanje sjećanja bilo uspješno.

Naučnici smatraju da bi se ova tehnika mogla koristiti i na ljudima kako bi zamijenili ružna traumatična sjećanja. Vjeruju kako pozitivne misli mogu zamijeniti negativne i na taj način spriječiti da ljudi imaju noćne more.

"Ukoliko otkrijemo gdje se u mozgu osobe reaktivira fobija povezana sa iskustvom, možda ćemo moći kreirati pozitivnu asocijaciju", rekao je Karim Benchenane, vođa istraživanja.

(Klix.ba)

Read More

NASA planira na Marsu "proizvesti" zrak

Američka svemirska agencija NASA planira uvesti kisik u atmosferu Marsa.

Nakon što je poslala rover Mars Curiosity na Crvenu planetu, NASA namjerava poslati novu misiju na Mars 2020. godine u kojoj namjeravaju dopremiti uređaj koji bi polako atmosferu Marsa pretvarao u zrak.

Uređaj MOXIE je dizajniran na Tehnološkom institutu u Massachusettsu, a bit će korišten za stvaranje neograničene količine zraka prvim astronautima koji se nastane na Marsu.

Koncept teraformiranja, procesa u kojem se okruženje mijenja kako bi bilo pogodno za ljudski život, nekada je bio naučna fantastika, no, sada je jasno da je teoretski moguć.

Uređaj MOXIE bi mogao stvarati čak i tečni kisik na Marsu, koji bi mogao biti gorivo potrebno za povratak astronauta na Zemlju.

Misija iz 2020. godine bi mogla poslužiti NASA-i da nauči kako ljudi mogu živjeti na planeti najbližoj Zemlji.

(Klix.ba)

Read More

Stvarni dr. Frankenstein: Italijanski doktor vjeruje kako će se za dvije godine raditi presađivanja glave

Italijanski doktor Sergio Canavero vjeruje kako je transplantacija glave moguća i izvediva, te smatra kako će prva takva operacija biti izvedena za dvije godine, javlja New Scientist.

Cilj ovakve operacije jeste da se produži život ljudi čija su tijela bolesna ili povrijeđena, te da se glava transplantira na zdravo tijelo. 

"Pogledajte bilo kojeg bolesnika s neurološkim poremećajima ili poremećajima atrofije mišića i bit će vam jasno zašto nam je ovakva operacija potrebna", kaže dr. Canavero.

Iako u teoriji operacija zvuči jednostavno, to joj ne oduzima na njenoj jezivosti, niti činjenici da li je etički prihvatljiva. Pored toga, cijena ovakvog zahvata bi iznosila oko 13 miliona dolara.

Dr. Canavero je ideju o presađivanju glave predložio 2013. godine, a u žurnalu Surgical Neurological International, objavljenom 3. februara detaljno opisuje hiruršku tehniku koja bi trebala transplantaciju glave premjestiti iz domena naučne fantastike u medicinsku realnost.

I dok Canavero zvuči prilično siguran u svoju teoriju, drugi medicinski stručnjaci vjeruju kako je krenuo pogrešnim putem.

"Ovo je tako nevjerovatan projekat, možda iz razloga što se najvjerovatnije nikad neće desiti", kaže dr. Harry Goldsmith, profesor neurolog sa univerziteta u Kaliforniji.

Dr. Arthur Caplan, bioetičar s univerziteta u New Yorku ponudio je sličan komentar.

"Premjestiti nečiju glavu na tuđe tijelo zahtijeva prespajanje kičmene moždine. Mi to ne znamo raditi. Da znamo, danas bi bilo mnogo manje ozljeda i oštećenja kičmene moždine", kazao je dr. Caplan za Forbes.

Canavero pak navodi kako je nekoliko ljudi već izrazilo želju za novim tijelom. 

Ipak, još uvijek nema riječi o tome da li je neko zainteresiran za novu glavu.

(Klix.ba)

Read More

Ovo su najveće svjetske rakete: Od Saturna V do minijaturne Crne strijele

Ukoliko ste se ikada pitali koliko je zapravo NASA-ina raketa Saturn V velika naspram konkurencije iz cijeloga svijeta, ova slika će vam dati konačan odgovor.

Na slici koju je kreirao 24-godišnji Tyler Skrabek prikazana je 51 raketa koja je ostavila svoj trag u ljudskoj utrci prema svemiru uz prikaz veličine čovjeka kako bi se dobila što bolja predstava prave veličine raketa.

Na slici se nalaze uspješne rakete kao što je ruski Soyuz sa više od 950 uspješnih letova te američki Saturn V koji je ljude odveo na Mjesec.

Pored najvećih tu je i raketa Black Arrow (Crna strijela) koja je ostala jedina raketa u proizvodnji Ujedinjenog Kraljevstva, a koja je lansirana u periodu od 1969. do 1971. godine. Ona zauzima uvjerljivu poziciju najmanje rakete koja je plovila svemirom.

Među najstarijima je raketa Sputnik, koja je sa sobom u svemir povela prvi vještački satelit, Sputnik 1, davne 1957. godine. Pored ove historijske rakete, naveden je i Vostok, raketa kojom je Jurij Gagarin odletio u visine i postao prvi čovjek u kosmosu.

Sliku u punoj veličini možete pogledati ovdje.

(Klix.ba)

Read More

Snimljene misteriozne sjajne mrlje na Ceresu

Patuljasti planet Ceres "uperio" je dva snažna svjetla prema letjelici "Dawn" američke NASA-e. Svemirski brod "Dawn" će imati sastanak sa Ceresom 6. marta.

Snimak je načinjen 19. februara sa udaljenosti od oko 46.000 kilometara i prikazuje dvije vrlo sjajne mrlje u jednom bazenu na površini Ceresa. Prethodne fotografije sa veće daljine prikazivale su jednu izrazito svijetlu mrlju. Zatim se ispostavilo da se to jedno svijetlo sastoji od dva i da reflektira otprilike 40 posto svjetlosti Sunca koja pada na njih.

"Ovo je doista neočekivano i dalje je misterija za nas", rekao je Andreas Nathues, glavni istražitelj tima za kadriranje kamere na Max Planck Institutu za istraživanja Sunčevog sistema u Göttingenu, Njemačka. 

"Svjetlija mrlja (od ove dvije) i dalje je premala za rezoluciju naše kamere, no uprkos tome svjetlija je nego bilo šta drugo na Ceresu", zaključio je Nathues. 

Dakle, što bi mogle ove pjege da budu, osim vanzemaljskih brodolomaca koji nam šalju signale za pomoć?

Najvjerovatniji kandidat je led, iako led reflektuje više od 40 posto upadne svjetlosti. Razlika se može objasniti granicom rezolucije kamere na toj udaljenosti. Ranije je otkrivena vodena para koja dolazi sa površine ove patuljaste planete, pa je led vjerojatna opcija. Neki su također predložili su svijetle površine mogu biti mrlje soli. S druge strane, položaj dviju svijetlih mrlja blizu jedna drugoj može biti znak da imaju zajedničko geološko porijeklo, kao što je neka vrsta vulkanskog procesa, možda čak i ledeni vulkan.

"U svakom slučaju, morat ćemo pričekati da se "Down" još više približi Ceresu kako bi se dobile fotografije veće rezolucije", rekao nam je Muhamed Muminović iz Astronomskog društva Orion. Dodao je da je očito da nas čeka još iznenađujućih otkrića u toku narednih 16 mjeseci koliko je planirana dužina trajanja ove svemirske misije.

(Klix.ba)

Read More

Uskoro najveće pomračenje Sunca od 1999. godine

Pomračenje Sunca usljed kojeg će 20. marta biti blokirano skoro 90 posto njegove svjetlosti širom Evrope biće najveći ovakav događaj u posljednjih 16 godina.

Mjesec će se tog dana na svojoj putanji naći između Sunca i Zemlje, pa će na našu planetu pasti sjenka.

Totalno pomračenje kretat će se od Grenlanda u pravcu sjevera, prema Arktičkom krugu.

Ova pojava desit će se 20. marta ujutro. Djelimično pomračenje moći će da se vidi širom Evrope, sjeverne Afrike i Rusije u periodu od oko 90 minuta.

Potpuno pomračenje doživjet će Skandinavija i Farska Ostrva, gdje će ova pojava trajati dva minuta i dvije sekunde.

Maksimalno trajanje pomračenja trajat će dva minuta i 47 sekundi u oblasti udaljenoj 300 kilometara istočno od Islanda, u Norveškom moru.

(Srna)

Read More

Za ovu planetu u Sunčevom sistemu vjerovatno niste čuli

Daleko iza Marsa, ali prije Jupitera, u našem Sunčevom sistemu se krije planeta. Otkrivena je 1801. godine, čak 129 godina prije Plutona, ali pošto se stručnjaci nisu usaglasili da li je planeta ili asteroid, nije puno spominjana niti istraživana.

Sada je zvanično utvrđeno da je riječ o patuljastoj planeti koja se zove Ceres. Pripada jednoj od pet patuljastih planeta koju je priznala NASA i Međunarodna astronomska unija. Osim nje, tu su Eris, Pluton, Makemake i Haumea. Ono po čemu se Ceres razlikuje od ostalih jeste da će joj "u goste doći" NASA-ina svemirska letjelica Dawn i to 6. marta. Bit će to prva posjeta neke zemaljske mašine pautljastoj planeti. 

"Ceres se može smatrati patuljastom planetom, ali to je div glavnog asteroidnog pojasa. Nije samo najveći objekt između Marsa i Jupitera, već je najveći objekt između Sunca i Plutona koji svemirska letjelica do sada nije posjetila. Jako smo uzbuđeni. Pripremali smo se za putovanje daleko tri milijarde milja sedam godina. Proveli smo 14 mjeseci orbitirajući i provjeravajući divovsku protoplanetu Vestu. Sada smo konačno spremni za prvo istraživanje patuljastih planeta", rekao je dr. Marc Rayman, glavni inžinjer i direktor misije na patuljastu planetu.

Kazao je da je površina dosta urušena i da postoji mogućnost da se ispod nje krije tečna voda poput jezera ili okeana. Ceres je proces rasta završio kada je Jupiter narastao do ove veličine koju poznajemo prije 4,6 milijardi godina. 

Istraživanjem ove patuljaste planete naučnici će saznati više o tome kako je formiran Sunčev sistem. 

Sljedeća misija bit će usmjerena na Pluton i trebala bi biti realizirana u julu. 
Kada govorimo o planetama i patuljastim planetama NASA priznaje Merkur, Veneru, Zemlju, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun kao planete, a u gornjem dijelu teksta pobrojane su priznate patuljaste planete.

(Klix.ba)

Read More

Spektakularni ples Mjeseca i Venere, Mars se stidljivo pridružio

Noćno nebo iznad Bosne i Hercegovine zemlje večeras je ukrašeno naizglednim susretom Mjeseca, Venere i Marsa.

Večeras od 18 sati, odmah nakon zalaska sunca, Mjesec i Venera zabljesnuli su na zapadnom dijelu neba, dok se crvenkasti Mars stidljivo nazirao na nekoliko stepeni iznad njih.

Riječ je o astronomskoj konjukciji koja nastaje kada najmanje dva nebeska tijela zauzmu približno jednak položaj kada se na njih posmatra sa površine Zemlje. Mars večeras sija kao obična zvijezda, ali ga Venera nadmašuje stotinjak puta. Venera i Mars će u subotu biti na nebu još bliži jedno drugome.

Posljednja značajnija konjukcija desila se prvog decembra 2008. godine u kojoj su učestvovali Mjesec, Jupiter i Venera, a trajala je svega nekoliko sati. Godinu dana ranije, 24. decembra 2007. godine Mars i Mjesec našli su se u fascinantoj konjukciji zbog činjenice da je naš satelit bio u potpunosti osvijetljen.

Sličan prizor konjukcije Mjeseca, Venere i Marsa moći ćemo gledati tek 5. oktobra 2017. godine.

(Klix.ba)

Read More

Stephen Hawking: Opstanak ljudske vrste ovisi o putovanju u svemir

Profesor Stephen Hawking vjeruje da budućnost ljudske rase ovisi o našim mogućnostima da istražimo svemir i pronađemo planete na kojima ćemo osnovati kolonije.

Tokom obilaska Muzeja nauke u Londonu ovaj 73-godišnjak je kazao kako nam je slijetanje na mjesec dalo novu perspektivu o životu na Zemlji i da je moramo razviti ukoliko želimo preživjeti. Također, kazao je da agresiju treba iskorijeniti iz ljudske vrste i zamijeniti je empatijom kako bi se izbjegao veliki nuklearni rat i uništila civilizacija koju poznajemo. 

Profesor Hawking prokomentirao je ovo kada je prošetao s američkim posjetiocima muzejom kao dio ceremonije dodjele "Guest for Honour" nagrade. Istakao je da je svemir jedina opcija našeg opstanka i da je bitno nastaviti istraživati ga.

"To nam nije riješilo nijedan problem na planeti, ali dalo nam je novu perspektivu o njima i natjeralo da gledamo prema vani i prema unutra. Vjerujem da u dalekoj budućnosti ljudska vrsta mora biti u svemiru kako bi osigurala opstanak budućeg života i spriječila nestanak ljudske vrste koloniziranjem drugih planeta", rekao je.

(Klix.ba)

Read More

Stotinu kandidata na korak od života na Marsu, obuka počinje tokom ove godine

Obavljen je i treći krug izbora kandidata koji ispunjavaju uvjete za odlazak na put bez povrataka i osnivanje prve ljudske kolonije na Marsu. Kandidati koji su izabrani na korak su bliže da postanu prve osobe koje će kročiti na Crvenu planetu.

"Veliko smanjenje broja kandidata je veoma važan korak ka otkrivanju pravih osoba za odlazak na Mars", rekao je osnivač i izvršni direktor Mars One misije Bas Lansdorp.

U trećoj rundi od 660 kandidata izabrano je njih 100, nakon što je obavljen online intervju sa Norbertom Kraftom, šefom medicinskog osoblja. Tokom razgovora kandidati su morali pokazati da razumiju rizik kojem će se izložiti, timski duh, te motivaciju da budu dio ekspedicije koja će njima, ali i čovječanstvu promijeniti život. 

"Impresionirani smo velikim brojem jakih kandidata koji su pristupili intervjuu, zbog čega je bilo vrlo teško izabrati manji krug", rekao je dr. Kraft.

Među izabranim su i jedna Srbijanka Ljubinka Nikolić (51), Hrvat Marko (28), te Slovenac Matej Sagmeister, dok BiH i Crna Gora nemaju svojih predstavnika. 

U trećem krugu odabrano je 50 muškaraca i 50 žena. Kandidati dolaze iz cijelog svijeta (39 Amerikanaca, 31 Evropljanin, 16 Azijaca, sedam Afrikanaca i sedam osoba iz zemalja Okeanije). Sljedeći zadatak kandidata bit će pravi izazov jer će se morati pokazati na terenu, gdje će se vidjeti njihovo znanje i snalažljivost. Ključno je da se pokaži kao timski igrači, jer će zadaci biti podijeljeni timovima.
"Biti jedan od najboljih individualnih kandidata ne znači da ćete biti najveći timski igrač, tako da se radujem tome što ću gledati napredak i zajednički rad kandidata u novim izazovima", rekao je Kraft.

Kandidati koji nisu izabrani imaju šansu da se ponovo prijave tokom ove godine. 
Za ovu misiju prijavilo se čak 200.000 ljudi iz 140 zemalja. Podnosioci prijava su se složili da ostanu na Crvenoj planeti do kraja svog života, kao i da učestvuju u reality TV programu, naveli su iz holandske kompanije koja stoji iza ove misije - Mars One. Namjera je formirati naselja na Marsu, čemu će prethoditi brojne testne operacije. Između 24 i 40 kandidata bit će izabrani, a njihova obuka trebala bi početi tokom ove godine.

(Klix.ba)

Read More

Hubble će trajati još pet godina

Naučnici se nadaju da će svemirski teleskop Hubble biti funkcionalan još najmanje pet godina, a možda i duže.

Poznata opservatorija uskoro će proslaviti 25. rođendan. Ključni stručnjaci ove misije rekli su na naučnoj konferenciji u Californiji da su instrumenti za detektovanje objekata u svemiru i dalje savršeno ispravni.

Hubble je trenutno uglavnom angažovan na zadatku pronalaženja prvih zvijezda koje su zasijale u svemiru.

Nakon pokretanja misije 1990. godine, kada je teleskop lansiran sa neispravnim ogledalom, Hubble je unaprijeđen i od tada je postigao impresivna otkrića.

Među ovim saznanjima, koja su doprinijela razvoju savremene astronomije, su potvrda postojanja ogromnih crnih rupa u svemiru i utvrđivanje starosti univerzuma.

Teleskop je i danas funkcionalan zahvaljujući popravkama i unapređenjima njegovih sistema koje su obavljali astronauti, prenio je BBC.

Poslije penzionisanja američkog svemirskog šatla, ovakve intervencije više nisu moguće, ali je Hubble i dalje tehnički ispravan.

"Posljednje servisiranje obavljeno je 2009. godine i astronauti su uradili nevjerovatan posao. Oni su ugradili nove instrumente koje smo razvili, baterije i žiroskope i u suštini su osvježili opservatoriju i doveli je u vrhunsko stanje", izjavila je Jennifer Wiseman, članica misije Hubble.

Elektronika u svemiru mora da trpi veoma nepovoljno okruženje sa jakom radijacijom, pa veliki kvar može da se desi u bilo kom trenutku. 

Hubbleov nasljednik, "Svemirski teleskop James Web", bit će lansiran 2018. godine, a naučnici se nadaju da će dva aparata raditi uporedo barem nekoliko godina.

(Srna)

Read More

Ovakav Jupiter do sada niste vidjeli

Plavi Jupiter i Velika Crvena Tačka u njegovoj atmosferi koja je dobila roze boju vjerovatno predstavlja sliku planete na koju nismo navikli.

Fotografija je objavljena 15. januara, a načinila ju je Nacionalna astronomska opservatorija u Japanu. Tajna fotografije leži u činjenici da je za snimanje korišteno infracrveno svjetlo.

Ipak, fotografija je načinjena mnogo ranije uz pomoć kamere na 8,2-metarskom teleskopu Subaru koji se nalazi na vrhu vulkana Mauna Kea na Havajima.

Pored nesvakidašnjeg prikaza Velike Crvene Tačke, koja je zapravo oluja veličine tri Zemlje, na fotografiji u gornjem desnom uglu nalazi se Ganymede, jedan od 60-ak Jupiterovih mjeseca.

(Klix.ba)

Read More

Jezgro u jezgri: Zemlja ima još jedan tajanstveni sloj

Međunarodni tim naučnika otkrio je da je jezgro planete Zemlje tajnovitije i kompleksnije nego što se to donedavno mislilo.

Naime, jezgra naše planete sačinjena je od čvrstog željeza i smatralo se da je to konačni sloj u strukturi Zemlje. Ipak, izgleda da željezno srce sadrži "jezgro jezgra" koje krase posebne karakteristike.

"Činjenica da imamo dva potpuno različita regiona u samom središtu planete govori nešto o evoluciji strukture planete", rekao je Xiaodong Song, profesor geologije sa Univerziteta u Illinoisu i autor izvještaja o otkriću "jezgra u jezgru".

"Tokom historije Zemlje jezgro je pretrpjelo velike promjene, a centar možda krije i ključ koji bi mogao dodatno objasniti evoluciju planete", objasnio je Song.

Naučnici su do otkrića došli analizom seizmičkih talasa koji su snimljeni od 1992. do 2012. godine, a koji su "putovali" Zemljom kroz njene slojeve.

(Klix.ba)

Read More

Ova bakterija nije evoluirala čak dvije milijarde godina, ali naučnici imaju objašnjenje

Bakterija koja se hrani sumporom i živi u dubinama mora nije promijenila svoj izgled čak 2,3 milijarde godina.

"Izgleda nevjerovatno da životni oblik ne evoluira više od dvije milijarde godina, skoro pola životnog vijeka planete Zemlje. Imajući u vidu da je evolucija činjenica, ovo moramo nekako objasniti", rekao je William Schopf sa Univerziteta u Californiji.

Schopfov tim je sakupio uzorke bakterije stare 2,3 milijarde godina, 1,8 milijardi godina i najnoviji fosil. Tri uzorka su esencijalno identična, zaključili su naučnici u saopštenju koje je objavljeno 2. februara u naučnom listu PNAS.

Ipak, oni imaju objašnjenje za odsustvo evolucije, a to je istovremeno odsustvo promjene okoline u kojoj je biće živjelo.

"Mikroorganizmi su dobro adaptirani u svojim stabilnim fizičkim i biološkim okruženjima. Ukoliko se evolucija desi u okruženjima koja se ne mijenjaju, to bi značilo da teorija evolucije nije tačna", rekao je Schopf.

Ukratko, odsustvo evolucije mikroorganizama u okruženjima koja se ne mijenjaju zapravo je dokaz evolucije kroz prirodnu selekciju. Jedan od najvažnijih pokretača evolucije upravo je konstantna promjena okoline u kojoj bića žive i – evoluiraju.

(Klix.ba)

Read More

NASA želi na Europu, Obama odobrio velik budžet

Jedan od čelnika NASA-e Charles Bolden osvrnuo se na budžet američke agencije koji iznosi 18,5 milijardi dolara ili oko 16,1 milijardi eura, a koji je predložio Barack Obama.

Budžet je određen za 2016. fiskalnu godinu, a poredeći ga sa ovogodišnjim budžetom novi je veći za 500 miliona dolara ili oko 436 miliona eura. Bolden se isključivo fokusirao na dodatni novac za misiju prema Jupiterovom mjesecu Europi.

Za misiju koja je planirana za sredinu 2020-ih određen je budžet od 26 miliona eura za 2016. godinu. Ovim tempom za realizaciju i lansiranje bit će potrebno desetak godina.

"Gledajući u budućnost planiramo misiju na fascinantni Jupiterov mjesec, a prvi koraci bit će odabir odgovarajućih instrumenata, nakon čega možemo preći u narednu fazu", rekao je Bolden.

Europa je šesti najveći mjesec u našem Solarnom sistemu i veličinom je približan našem Mjesecu. Na njemu su detektovane tektonske ploče i vjeruje se da ispod svoje ledene površine krije okean koji sadrži elemente esencijalne za održavanje života.

Misiju koju NASA planira obavit će letjelica Clipper, a imat će zadatak da fotografiše površinu Europe i ispita sadržaj atmosfere. Misija Clippera bit će ključna za organiziranje narednih i značajnijih misija na Jupiterov mjesec.

(Klix.ba)

Read More

LHC se ponovo pali, najveći akcelerator čestica bit će sedam puta jači

Nakon dvije godine pauze, Veliki hadronski sudarač ili LHC će ponovo biti upaljen početkom narednog mjeseca.

Cilj naučnika ovoga puta bit će ponavljanje pokusa kojim su 2012. godine dokazali postojanje Higgsovog bozona, čijim je otkrićem potvrđen Standardni model elementarnih čestica našeg svemira. Razlika će biti u bolje kalibriranim instumentima i sveobuhvatnoj snazi kojom će najveći ubrzavač čestica na svijetu operirati.

Stručnjaci predviđaju da će mašina biti i do sedam puta jača nego kada je prvi put pokrenuta.

Pokusi se ponavljaju kako bi se potvrdili ili odbacili dokazi postojanja Higgsovog bozona, čestice koja je odgovorna za masu unutar elementarnih graditelja materije.

"LHC nam daje poseban mikroskopski uvid u najmanje dijelove našeg svemira. Mi smatramo da je sve što nas okružuje, uključujući i nas same, sačinjeno od istih gradivnih elemenata", rekla je profesorica Tara Shears sa Univerziteta u Liverpoolu.

LHC je kružnog oblika i ima obim od 27 kilometara. Smješten je u CERN-u, Evropskom centru za nuklearna istraživanja, na dubini od 175 metara. On je najveća mašina koju je čovjek ikada izgradio, najveći laboratorij i predstavlja najveći eksperimentalni vještački poligon na svijetu.

(Klix.ba)

Read More

Evropski naučnici tvrde: Najveće "otkriće" u modernoj astronomiji je greška

Naučnici će ipak morati sačekati kada je u pitanju potvrda o prirodi prvog trenutka nastanka našeg svemira poznatog kao Veliki prasak.

Prošlog proljeća astronomi u timu poznatom kao BICEP objavili su otkriće tragova, doslovnih nabora u prostor-vremenu, poznatih i kao gravitacioni talasi. Nabori su se poklapali sa jednim od fundamentalnih hipoteza o Velikom prasku – da se u njegovom prvom momentu desila nagla ekspanzija koja je označena kao kosmička inflacija.

Pronalazak dokaza gravitacionih talasa postao je kandidat za najznačajnije otkriće u modernoj astronomiji. Da bi do toga došlo, pronalazak su morali ponoviti i potvrditi drugi naučni timovi. Ovih dana to se i desilo, ali kako to u nauci često biva, pronađene su greške koje su zaustavile prerano slavlje. 

Naime, tim naučnika iz Evropske svemirske agencije (ESA) su uz pomoć satelita Planck skenirali isti region neba, tačnije mikrotalasnu pozadinsku radijaciju koja je nastala nekoliko stotina hiljada godina nakon Velikog praska, a koja na sebi nosi esencijalne informacije o tom događaju.

Naučnici iz ESA-e su ubrzo shvatili da se njihovi podaci ne poklapaju sa podacima tima BICEP. Također, razlog je ubrzo pronađen, a riječ je o tehničkom problemu. Naime, skeneri BICEP-a najvjerovatnije su naišli na međuzvjezdanu prašinu koja se "poigrala“ sa rezultatima.

Nova analiza mikrotalasne pozadinske radijacije navodi na zaključak kako je pronalazak iz proljeća prošle godine najvjerovatnije neprecizan, a za potvrdu o inflaciji naučnici će morati sačekati bolje instrumente.

(Klix.ba)

Read More

NASA lansirala prvi satelit za mjerenje vlažnosti tla

Američka svemirska agencija (NASA) u subotu je, nakon dva odlaganja, lansirala prvi satelit za mjerenje vlažnosti tla na cijeloj Zemlji, koje će omogućiti da se bolje predvide suše i poplave.

Raketa Delta 2 kompanije Unite Launch Alliance koja prevozi satelit SMAP poletjela je iz lansirne vojne baze Vandenberg u Kaliforniji u 14:22 sati po srednjoevropskom vremenu, prije izlaska sunca.

Satelit, opremljen s dva instrumenta, jednim radiometrom i jednim radarom, treba da izvrši vrlo precizna mjerenja vode i leda koji se nalaze u tlu.

Ova misija će omogućiti da se ustanovi karta rezolucije, bez presedana, vlažnosti na površini Zemlje, najmanje svaka dva do tri dana, što će omogućiti da se bolje predvide suše ili rizici od poplava.

(Fena)

Read More

Astronomsko otkriće: Super Saturn sa 200 puta većim prstenovima

Izgradnjom svog prvog teleskopa Galileo Galiei je još 1610. godine prvi put uočio ogromne prstenove Saturna. Više od 400 godina kasnije, astronomi su pronašli još jednu sličnu planetu.

Koristeći moćnu opremu, američki i holandski astronomi su otkrili mnogo veću planetu sličnu Saturnu, sa krugovima 200 puta većim od Saturnovih, koju su nazvali J1407b, javlja CNN.

Ova planeta, koja je od Zemlje udaljena oko 400 svjetlosnih godina, otkrivena je još 2012. godine, ali su detaljne analize o njoj tek sada završene i objavljene.

Planeta J1407b je mnogo veća od Saturna, a za nju bismo mogli reći kako je Super Saturn", kazao je astrofizičar Eric Mamajek sa univerziteta u Rochesteru.

Nazvana je "smeđi patuljak", što je naziv za nebesko tijelo mnogo veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije, te iz tog razloga ne odašilje svjetlost.

"Kad bismo Saturnovo prstenje zamijenili prstenjem planete J1407b, bili bi lako vidljivi noću i nekoliko puta veći od punog mjeseca", kazao je Matthew Kenworthy ispred Leiden opservatorija u Holandiji.

Kad bi se planeta J1407b nalazila u našem solarnom sistemu, dominirala bi nebom, a to bi izgledalo otprilike ovako:

Zbog veličine prstenova astronomi su eklipsu posmatrali 56 dana te nastavljaju svoju potragu za novim otkrićima.

(Klix.ba)

Read More

Asteroid koji je sinoć prošao pored Zemlje ima satelit

Astronomi koji rade u NASA-inoj mreži antena Deep Space Network u Goldstonu, California, objavili su prve radarske slike asteroida 2004 BL86, koji je noćas proletio pored Zemlje.

Ovo nebesko tijelo nam je bilo najbliže jučer u 17:19 sati kada se nalazilo na udaljenosti od oko 1,2 miliona kilometara. 

Radarske slike su potvrdile da asteroid 2004 BL86 ima svoj vlastiti mali mjesec! 

"Dvojni asteroidi ili asteroidi koji posjeduju jedan ili dva satelita, opažani su zadnjih decenija", rekao nam je Muhamed Muminović iz Astronomskog društva Orion Sarajevo. Iako malih masa, i slabe gravitacione sile između ovakvih parova asteroida su dovoljne da ih drže zajedno u njihovom kruženju oko Sunca.

(Klix.ba)

Read More