Bh. rekorderi po "stažu na birou": 35 godina na evidenciji nezaposlenih

Bosna i Hercegovina je 2015. godinu dočekala sa 547.319 nezaposlenih osoba, od čega je 39.420 sa visokom stručnom spremom. Na evidenciji zavoda za zapošljavanje najviše je kvalifikovanih i nekvalifikovanih radnika, a slijede osobe sa srednjom stručnom spremom.

Među KV i VKV radnicima najteže do posla dolaze prodavači, automehaničari, bravari, krojači, vozači, frizeri, stolari i kuhari, a kad je riječ sa osobama sa SSS na evidenciji prednjače ekonomski tehničari, maturanti gimnazija, medicinske sestre i poljoprivredni tehničari.

Sa VŠS i VSS na birou za zapošljavanje najviše je ekonomista, pravnika, diplomanata fakulteta političkih nauka, nastavnika razredne nastave, te profesora raznih smjerova.

Posao najbrže dobijaju osobe sa visokom stručnom spremom i to s prosječnom dužinom čekanja od jedne godine i pet mjeseci.

Najtraženija zanimanja su ona iz oblasti informacionih tehnologija (inžinjeri elektrotehnike, informatike, programeri, web dizajneri itd.), magistri farmacije, inžinjeri građevinarstva i mašinstva, kao i komercijalisti, trgovci, knjigovođe, varioci, CNC operateri, krojači i šivači, rečeno nam je u Federalnom zavodu za zapošljavanje.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, u okviru VII sedmog stepena stručne spreme (VSS), prosječna dužina čekanja za na evidenciji nezaposlenih Zavoda za profesore matematike i fizike je oko tri mjeseca (osobe navedenog zanimanja u malom broju su prijavljene na evidenciju). Zatim, ljekari, inžinjeri građevine i diplomirani veterinari u prosjeku na posao čekaju šest mjeseci, a geodeti oko sedam mjeseci. Prosječna dužina čekanja profesora biologije i diplomiranih farmaceuta je oko osam mjeseci, dok profesori njemačkog jezika na posao čekaju oko 10 mjeseci. Na posao najduže čekaju profesori filozofije i socijologije, profesori geografije, diplomirani novinari, bibliotekari i inžinjeri menadžmenta sa prosječnom dužinom čekanja na evidenciji nezaposlenih oko dvije godine.

"Prosječna dužina čekanja na posao zavisi od stepena stručne spreme, zanimanja osobe i potrebe za određenim zanimanjem", kazala je Vedrana Milinković, viša stručna saradnica za informisanje i odnose s javnošću u Zavodu za zapošljavanje RS.

Na evidenciji ovog zavoda su i osobe za koje bismo mogli reći da su rekorderi po "stažu na birou". Tri radnika bez zanimanja NK radnici već 35 godina nalaze se na evidenciji nezaposlenih u filijalama Trebinje i Bijeljina. Imaju 53, 56 i 62 godine. Tu je i 61-godišnji mašin bravar iz Bratunca, koji je na birou za zapošljavanje već 33 godine, baš kao i RTV mehaničar iz Ugljevika, koji ima 54 godine.

"Također značajno je istaći da imamo slabu pokretljivost radne snage, pa se tako osobe vrlo rijetko odlučuju da traže posao izvan mjesta prebivališta", navela je Milinković.

U FBiH vođenje ovih evidencija je u nadležnosti kantonalnih službi za zapošljavanje, a najveća nezaposlenost u ovom entitetu je u Tuzlanskom kantonu, 25,28 posto, a potom u Kantonu Sarajevo 18,45 posto i Zeničko-dobojskom kantonu 17,94 posto.

(Klix.ba)

Read More

U Njemačkoj od danas minimalna dnevnica 68 eura

U Njemačkoj danas stupa na snagu pravilo minimalne plaće kojom će biti povećana plaća za 9,5 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Naime, oni će od danas primati najmanje 8,50 eura po satu, što odgovara bruto zaradi od 1.473 eura za puno radno vrijeme.

Prema procjeni Ministarstva rada Njemačke, nakon uvođenja minimalne zarade, 3,7 miliona zaposlenih imat će veća primanja od 1. januara 2015. godine.

Njemačka vlada u aprilu prošle godine je odobrila prijedlog da minimalna satnica za rad ne smije biti manja od 8,50 eura. Ako se ima u vidu činjenica da Njemci dnevno u prosjeku rade oko osam sati, to znači da će minimalna dnevnica u toj zemlji iznositi 68 eura, odnosno oko 135 KM.

Inače, prema nekim studijama, više od jedne desetine radnika u zapadnom dijelu Njemačke zarađuje manje od 8,50 eura po satu, dok u istočnoj Njemačkoj četvrtina radnika zarađuje manje od predloženog minimuma.

Njemačka do sada nije imala najnižu zakonski određenu plaću. Uprkos snažnom protivljenju privrednika koji izražavaju bojazan da će im pasti konkurentnost, njemačke vlasti su na kraju uspjele da postignu dogovor oko najniže satnice u toj zemlji od 8,5 eura od 2015. godine.

(Anadolija)

Read More

Balkan u 2015. godinu ulazi sa 2,3 miliona nezaposlenih osoba

U ponoć nastupa nova 2015. godina u koju će na Balkanu tačno 2.324.427 osoba ući bez posla, prijavljeni na birou s nadom da će se pojaviti poslodavac koji će biti zainteresovan za njihove usluge.

Zamjenik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Željko Rajić izjavio je ove sedmice kako se u Bosni i Hercegovini trenutno na biroima za zapošljavanje nalazi 547.319 nezaposlenih osoba. BiH će tako kraj 2014. godine dočekati sa stopom nezaposlenosti od 27,5 posto dok nominalna stopa nezaposlenosti u BiH dostiže i do 44 posto.

U Srbiji se, prema riječima direktora Nacionalne službe za zapošljavanje Zorana Martinovića, na evidenciji za zapošljavanje nalazi 741.000 nezaposlenih dok je trenutna stopa nezaposlenosti u zemlji 17,6 posto.

Ni u Hrvatskoj nije nimalo bolja ekonomska situacija, gdje, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti za novembar 2014. iznosi 19,2 posto. Podaci na zvaničnoj Internet stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je prijavljeno 314.820 nezaposlenih osoba.

U Crnoj Gori se, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG), nalazi 34,63 hiljade nezaposlenih, dok stopa nezaposlenosti iznosi 14,93 posto.

Od ostalih zemalja regiona, prema podacima iz oktobra 2014. godine, u Makedoniji je broj nezaposlenih iznosio tačno 275.225 osoba, odnosno stopa nezaposlenosti je bila 28,6 posto.

U Albaniji je, prema zvaničnim podacima od prije dva mjeseca, na biroima za zapošljavanje bilo 144.000 osoba. Prema tome, Albanija u 2015. godinu ulazi sa 16,9 posto nezaposlenih osoba.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, na Kosovu je bez posla oko 268.000 osoba, odnosno 35,1 posto radno sposobnog stanovništva.

(Anadolija)

Read More

Gužva na sajmu zapošljavanja: Valjda će se i za nas nešto naći

Brojni mladi ljudi posjetili su danas sajam zapošljavanja organizovan u okviru Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketa i predali svoje aplikacije s nadom da će pronaći posao.

"Valjda će se i za nas nešto naći", bilo je najčešće što smo čuli među posjetiocima sajma koji je organizovala JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Na sajam upriličen u PAN Winter Pubu većina posjetilaca došla je namjenski, želeći vidjeti šta traži i nudi više od 40 kompanija učesnica, a mnogi su donijeli isprintan CV, što svjedoči o dobroj pripremljenosti i odlučnosti da zaista nađu posao. 

Na sve strane mogli su se vidjeti većinom mladi ljudi kako popunjavaju formulare za prijavu i ispituju o detaljima radnih mjesta. A potražnja je velika, od ekonomista, pravnika, grafičkih tehničara, kuhara, preko radnika na osiguranju, hostesa, inžinjera...

Mnoge od ovih kompanija i ranije su bile dio sajmova zapošljavanja i kažu da sve aplikacije uredno uvrštavaju u svoje baze, a neke od njih se mogu pohvaliti i davanjem prilike za posao najboljim aplikantima. 

Mirnesa Đuderija, diplomirana sociologinja, kaže da već pet godina traži posao i da je, iako fakultetski obrazovana, predavala aplikacije i za poslove trgovca i slična radna mjesta, ali da je obeshrabruju "štela i korupcija". Ipak, ne gubi nadu da će za svoje dijete osigurati bolju budućnost i pita se zašto se školovala sve ove godine ako danas ne može naći bilo kakav posao.

"Treba tražiti, biti uporan, ništa ne dolazi preko noći", kaže Enver Cero, sociolog istraživač koji trenutno ne radi i prijavio se na više radnih mjesta.

Na sajmu je bila i Jasmina Durmišević, bachelor poslovanja. U septembru ove godine je završila Ekonomski fakultet i nada se da će imati sreće da uskoro nađe posao.

Memnun Zukanović je završio studij na Odsjeku sigurnost i mirovne studije Fakulteta političkih nauka, gdje radi magisterij, a naglašava da ovakve sajmove treba organizovati češće, jer je nezaposlenost velika.

Magistrica komparativne književnosti Danira Hrnjić kaže da traži bilo kakav posao i ističe da joj problem pravi upravo nedostatak radnog iskustva.

"Predavala sam na razna mjesta, ona vezana za struku i ona koja nisu, i za SSS i za VSS, ali zasad nema ništa", odgovara Hrnjić. Na pitanje da li poznaje bilo koga ko je nakon aplikacije na sajmu dobio posao odgovorila je: "Apsolutno nikoga".

(Klix.ba)

Read More

Njemačka traži inžinjere, godišnja zarada do 45.000 eura

U Njemačkoj je potrebna nova radna snaga, a najviše u sektorima mehanike, automobilizma i elektroinžinjeringa.

Njemačka je svjetski lider na više polja u poslovima visoke tehnologije. Zahvaljujući stalnim inovacijama, njemačke kompanije su veoma uspješne na svjetskim izvoznim tržištima. 

Sofisticirane tehnologije kombinirane sa kvalitetnom izradom osiguravaju njemačkim automobilima, mašineriji i elektronskim uređajima veliku potražnju. Iza svih ovih uspjeha stoji hiljade inžinjera koji rade na dizajnu, razvoju i proizvodnji.

Za inžinjere u Njemačkoj uvijek postoji mogućnost dostizanja vrhunca karijere, pa i do najcjenjenijih pozicija u menadžmentu. U njemačkoj industriji, većina direktora i članova odbora su počeli svoju karijeru kao inžinjeri. Takav napredak u firmi svakako ostavlja trag i na primanjima. 

Novi zaposlenici sa fakultetskom diplomom mogu očekivati od 36.000 do 45.000 eura godišnje u sektorima elektroinžinjeringa. Za svaku godinu u firmi primanja srazmjerno rastu, dostižući i od 50.000 do 64.000 eura godišnje nakon 10 godina rada.

Informaciju da Njemačka traži kvalifikovane imigrante je objavila i Ambasada Njemačke u BiH, a više informacija možete pronaći ovdje.

Ako želite zadržati radno mjesto "inženjer" ili "savjetodavni inženjer" u Njemačkoj, bit će potrebno da se vaše kvalifikacija uporede sa njemačkim uvjetima. Daljnje pojedinosti dostupne su na Anerkennung-in-deutschland.de.

(Klix.ba)

Read More

Sajam zapošljavanja prilika za novi posao

U PAN Winter Pubu na Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketu postavljen je promotivni štand JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo, koji je namijenjen kako nezaposlenim osobama, tako i poslodavcima.

Na ovom štandu se nazaposlene osobe svaki dan mogu informisati o brojnim aktivnostima koje sprovodi JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo, dok se poslodavci mogu prijaviti za učešće na predstojećem Sajmu zapošljavanja.

Javna ustanova Služba za zapošljavanje KS i ove godine organizira Sajam zapošljavanja, koji ima za cilj povezati one koji nude posao sa onima koji traže zaposlenje. 

Ovogodišnji Sajam zapošljavanja bit će održan na Coca-Cola Sarajevo Holiday Marketu – Trg oslobođenja – Alija Izetbegović u Sarajevu, u utorak 23. decembra od 10 do 16 sati. 

Na Sajmu će učestvovati predstavnici preko 40 firmi koje imaju potrebu za upošljavanjem radnika, a koje će na svojim štandovima primati biografije potencijalnih kandidata, koje će svi zainteresirani moći popuniti na samom Sajmu. 

Pozivaju se svi oni koji traže posao da iskoriste ovu priliku, posjete Sajam i stupe u kontakt sa svojim potencijalnim poslodavcima.

(Klix.ba)

Read More

Kako da zadržite posao, a sačuvate sebe?

Svima je poznato koliko je danas teško naći posao, posebno kada se ima u vidu visok stepen nezaposlenosti u našoj zemlji. Zbog velike konkurencije na tržištu, poslodavci često povećavaju kriterije, a uslovi rada na poslu se pogoršavaju. Kako da u takvim uslovima ostanete dosljedni sebi, sačuvate svoje vrijednosti, a ipak ostanete dobro pozicionirani na svom poslu?

Evo nekoliko efikasnih savjeta koje preporučuju stručnjaci na Business Academy, kako da ostanete dosljedni sebi, budete dobar kolega i poželjan saradnik.

1. Budite ambiciozni

Postoje zdrava i nezdrava ambicioznost. Prva vodi ka ostvarenju ciljeva i satisfakciji, a druga stalnoj frustraciji. Podmetanje i laktanje vam ne može donijeti ništa dobro. Zdravo ambiciozne osobe uživaju u svom uspjehu i na tom putu stiču saveznike, dok nezdravo ambiciozni ljudi nikad nisu zadovoljni, na svom putu "gaze preko leševa” i pritom stvaraju neprijatelje.

2. Ne budite previše otvoreni

Nema razloga da vaše kolege znaju sve o vama. Privatni život sačuvajte za sebe. Ističite vrline, ne insistirajte na manama. U svakom okruženju će se naći neko ko je spreman da ih iskoristi protiv vas. Zato, ne budite otvorena knjiga – neka ljudske i profesionalne vrline uvjek budu u prvom planu, a na suzbijanju mana radite kad god možete. Na ovaj način se čuvate i gradite sebe.

3. Budite nazamjenjivi

Nema profesionalca koji nije zamjenjiv, ali nastojte da u očima svog poslodavca budete nezamjenjivi. Nije dovoljno da završavate posao na vrijeme. Budite hrabri. Preuzimajte odgovornost i dužnosti koje nisu u opisu vašeg posla. Pokrećite vlastite inicijative. Na ovaj način ne samo da ćete biti primjećeni već ćete se i sami osjećati bolje i vrednije.

4. Budite uvijek na usluzi, ali ne budite servilni

Poštujte svoje nadređene, ali poštujte i sebe. Dodvoravanje najvišim instancama ne donosi mnogo dobrog. Vaši poslodavci vas zbog izvještačene servilnosti neće poštovati, a kolege vas zbog ove osobine sigurno neće više voljeti. Budite korektni prema svima i vratiće vam se istom mjerom.

5. Svedite sujetu na minimum

Svi ljudi na svijetu su sujetni. Razlika je u tome što su neki radili na samokontroli i sujeta im ne pravi probleme. Uvjek će postojati neko bolji iz oblasti u kojoj pretendujete na preimućstvo. Ovo ne treba da vas obeshrabri; naprotiv, treba da vam obezbjedi više volje i poleta da se usavršavate.

6. Radite u najboljem interesu kompanije

Dokle god razmišljate kako da sebi ugodite nećete napraviti veliki korak u životu. Tek kada riješite da nesebično svoje znanje i energiju stavite na raspolaganju drugom, možete očekivati efekat bumeranga. Neka svaki vaš potez na poslu bude usmjeren na poboljšanje poslovanja. Ovo će kolege i nadređeni detektovati. Dobićete i njihove simpatije i poštovanje.

Zadovoljstvo sopstvenim radom utiče na lično zadovoljstvo. Svaki od ovih savjeta zapravo su poslovne vještine koje se mogu vježbati i koje pomažu u bilo kojoj karijeri. Uspješni menadžeri ih znaju, jer su one osnova njihovog uspjeha. Važno je samo prepoznati ih na vrijeme i naći dobre trenere za njihovo usavršavanje. Za kratko vrijeme možete postati tražen, a samim tim i dobro plaćen saradnik.

(Klix.ba)

Read More

Prvi put nakon 2009. u BiH smanjena nezaposlenost

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je danas na sjednici dokument Ekonomski trendovi u Bosni i Hercegovini za prvih šest mjeseci ove godine u kojem se konstatira skroman ekonomski rast.

I pored toga broj zaposlenih u BiH u prvom polugodištu ove godine povećan je i iznosio je 697,1 hiljada, a ohrabruje činjenica da je smanjen broj nezaposlenih prvi put nakon 2009. godine u godišnjoj usporedbi i iznosio je 550,6 hiljadaa. 

Uzrok skromnom ekonomskom rastu je pad izvoza, usporavanje rasta domaće tražnje, uz rast vanjskotrgovinskog deficita od 17,5 posto u drugom tromjesečju ove godine, dok je u prva tri mjeseca ove godine ekonomski rast od 2,7 posto označio relativno dobar početak godine. 

Situacija je dodatno pogoršana majskim poplavama u BiH, koje su ugrozile izvoznu tražnju, ali i bh. domaću ponudu i tražnju. Prekid proizvodnje na poplavljenim područjima utjecao je i na pad industrijske proizvodnje u maju ove godine u odnosu na april od 5 posto. 

Građevinski radovi u drugom tromjesečju bili su za 5,8 posto manji u odnosu na prva tri mjeseca ove godine, kada je ostvaren značajan rast od 7,8 posto u odnosu na zadnji kvartal prethodne godine. 

U Izvještaju se navodi da su strana direktna ulaganja u prvom polugodištu ove godine iznosila 75,6 miliona KM, što je za 54,3 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok su direktna ulaganja iznosila 492,7 miliona KM i manja su za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. 

U Informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar – septembar 2014. godine, koju je usvojilo Vijeće ministara, naglašava se da podaci o izvozu roba ukazuju na blago poboljšanje ekonomske situacije u BiH u trećem kvartalu u odnosu na drugi kvartal ove godine. 

Ostvaren je rast izvoza od 6,5 posto i blagi rast industrijske proizvodnje od 0,4 posto, a rast uvoza u trećem tromjesečju od 9,3 posto mogao bi ukazivati na jačanje domaće tražnje, saopćeno je iz Službe za informiranje VMBiH.

(Fena)

Read More

Stres i psihički teror najčešći razlozi nezadovoljstva radnika

Tokom septembra na portalu Posao.ba provedeno je istraživanje na temu generalnog zadovoljstva radnika na radnom mjestu, organizacijskom klimom i odnosom sa kolegama.

S obzirom da tokom sedmice provodimo više od 40 sati na radnom mjestu, zadovoljstvo radnim okruženjem uveliko određuje kvalitet života i bitan je segment svakodnevnice svakog pojedinca. 

Međuljudskim odnosima na radnom mjestu je potpuno zadovoljno svega 6% ispitanika, dok je najveći procenat onih koji su rekli da su vrlo nezadovoljni odnosom sa svojim kolegama (29%).

Zabrinjavajuće je visok postotak onih ispitanika koji su izjavili da su pretrpjeli psihički teror od strane nadređenih ili kolega (49%) i ovo je najčešća neugodnost na radnom mjestu. 

Ispitanici navode da je nedostatak komunikacije također veliki problem s kojim se svakodnevno suočavaju na radnom mjestu, a zatim slijedi poniženje koje trpe od šefa pred drugim kolegama (37%). 

U verbalni konflikt na radnom mjestu se upustilo 35% ispitanika, a 32% njih je izjavilo da osjeća nedostatak podrške svojih kolega. 

Stres je vodeći razlog (55%) zbog kojeg bh.radnici žele da promijene postojeći posao. Odmah potom slijede želja za napredovanjem i usavršavanjem (50%), loša atmosfera među radnim kolegama (45%) i niska plata (45%).

Nije isključen ni fizički obračun na radnom mjestu, koji je iskusilo 3% ispitanika, a nešto veći procenat (5%) je bilo žrtva seksualnog uznemiravanja.

(Klix.ba)

Read More

Greške koje ni slučajno ne smijete praviti na razgovoru za posao

Razgovor za posao jedan je od najvažnijih koraka u vašoj karijeri. Ponekad nije dovoljno samo to što ste završili (dobar) fakultet, pa čak ni vaše prethodno iskustvo, nego upravo prvi dojam koji ćete ostaviti na poslodavca tokom vašeg razgovora.

Nemojte kasniti, obucite se primjereno – neki su od savjeta za koje znamo da se podrazumijevaju kad idete na razgovor za posao. U nastavku čitajte koje su to greške koje na prvom razgovoru za posao ljude najčešće prave i zašto ste ih trebali izbjegavati - savjetuje Pamela Skillings, profesorica na univerzitetu u New Yorku.

Ne vježbate

Konkurencija je danas velika, a kako biste uspjeli da baš vas izaberu za radno mjesto, morate biti originalni i kreativni. Priprema je najvažnija stvar - zamislite da pripremate glumačku ulogu i pronađite nekog pred kime ćete vježbati, to može biti prijatelj, partner, član porodice. Uvježbajte svoje odgovore, te preduhitrite eventualne neugodne situacije i praznine u kojima vam "stane mozak".

Umanjujete svoje vrijednosti

Činjenica da se nalazite na tom intervjuu za posao, znači da je firma zainteresirana za vas, a sad je na vama da im pokažete kako se nisu prevarili. Greška je ako ste previše skromni i ponizni, a ukoliko ste po prirodi takva osoba, onda je vrijeme da izvježbate kako da poštujete svoje kvalitete i ponosno ih ističete (ali ne previše napadno), savjetuje Skillings.

Previše se hvalite

Svjesni ste svojih prednosti i pozitivnih osobina, no svaki će poslodavac tražiti nekoga ko je samosvjestan sa određenom dozom samokritičnosti i sposobnosti da sagleda i svoje slabosti. Ukoliko o sebi govorite na način kao da nikad niste doživjeli poraz ili napravili neku pogrešku, to može zvučati prilično nerealno i biti znak da imate problema sa ličnim doživljajem sebe. Niste robot, čovjek ste, a ljudi griješe. 

"Jako je važno biti spreman na pitanje – koje su vaše slabosti? Može biti čudno razgovarati o vašim manama sa poslodavcem, no ukoliko to ne napravite, možete se činiti neiskrenima. Svi smo mi pravili neke greške, a ukoliko pokažete kako ste i nešto naučili iz njih, šaljete poruku zrele i samosvjesne osobe", pojašnjava Skillings.

Previše pričate

Istina, trebate pokazati vaše pozitivne strane, no jedna od najgorih stvari jestre da na intervjuu za posao ne prestajete brbljati. Čak i ako imate reći dosta toga zanimljivoga, igzbuite ćete pažnju vašeg sagovornika ukoliko se dijalog pretvori u monolog. Ne pokušavajte nasilu popuniti praznine u razgovoru, radije sačekajte da vam se poslodavac obrati.

Ne postavljate pitanja

Intervju za posao nije samo prilika da se poslodavci upoznaju s vama, nego i šansa za vas da se raspitate o načinu rada te kompanije. Ukoliko izgledate kao da vas ne zanima ništa o kompaniji, te ne postavljate nijedno pitanje, poslodavac može steći dojam da niste dovoljno zainteresirani, a Skillings kaže kako bi najbolje bilo da unaprijed pripremite tri pitanja koja ćete postaviti svom poslodavcu.

Izbjegavate kontakt očima

Na intervju na posao gledajte kao na najvažniji sastanak koji ste ikad imali. Neka vam ne padne na pamet da gledate u telefon, po prostoriji ili u pod. Osobi sa kojom razgovarate želite posvetiti potpunu pažnju i ukoliko izbjegavate kontakt očima, odajete utisak kao da ste nezainteresirani, nemate dovoljno samopouzdanja ili pak poštovanja prema toj osobi.

Pitate o visini plate

Ljudi ovu grešku prave prečesto. Naravno, svi želimo biti što bolje plaćeni za naš rad. Ipak, ukoliko prvi na razgovoru spomenete visinu plate, poslodavcu šaljete poruku da ste zainteresirani za određenu cifru, radije nego za tu kompaniju. Jednako je uvredljivo kao kad biste na prvom sastanku osobu pitali koliko zarađuje.

"Dosta mojih klijenata je zaista svjesno toga koliko vrijedi i to je odlično. Ipak, najbolja strategija jeste da ne spominjete ništa u vezi plate prije nego što to učini sam poslodavac. Osoba koja prva spomene platu nikad nije u prednosti. Ukoliko vam oni to spomenu, to je znak da vas žele zaposliti. Sad ste vi u vodstvu i povlačite sljedeći potez", pojašnjava Skillings.

(Klix.ba)

Read More

Novi Zeland traži 50.000 radnika, najviše u IT sektoru

Novom Zelandu nedostaje 50.000 radnika, od čega najviše stručnjaka u informativno-tehničkom sektoru.

Ministarstvo biznisa, inovacija i zapošljavanja ove zemlje objavilo je na sajmu u Sydneyju poziv zainteresovanim radnicima da se u naredne dvije godine jave za posao.

Tamošnja IT industrija bilježi brz rast, a orijentisani su uglavnom na radnike iz obližnje Australije, kao i novozelandske iseljenike koje bi na taj način vratili kući.

"Naša ekonomija cvjeta i neke od naših kompanija rastu brzim tempom", kazao je resorni ministar Nigel Bickle. Potrebni su im iskusni i vješti radnici kako bi nastavili uspjeh.

Na sajmu zapošljavanja u Sydneyju svoju ponudu će predstaviti 35 novozelandskih kompanija, a obavit će i usputne razgovore sa kandidatima i odlučiti o onima koji im odgovaraju, prenose australski mediji.

Među traženim zanimanjima su građevinski radnici, inžinjeri, medicinari i IT stručnjaci.

(Klix.ba)

Read More

Švedska traži babice, kuhare, elektrotehničare, medicinske sestre...

Zavod za migracije Švedske je objavio zvaničnu listu traženih profesija u toj razvijenoj skandinavskoj zemlji kako bi privukao u zemlju kvalitetan i obrazovan ljudski kadar u narednom periodu.

Na listi profesija za kojima postoji velika potražnja u Švedskoj, a koji su objavljeni na internet stranici Zavoda za migracije, nalaze se, između ostalih, profesije kao što su babice, elektroinžinjeri i elektrotehničari, kuhari, limari, medicinske sestre, moleri, pekari, poslastičari, vodoinstalateri i stomatolozi.

Među traženim zanimanjima nalaze se i apotekari, geometri, građevinski inžinjeri i tehničari, instruktori vožnje, komercijalisti, ljekari, mehaničari kamiona, nastavnici i učitelji u osnovnim školama, pedagozi za osobe sa posebnim potrebama, psiholozi, radnici na izgradnji željeznica i puteva, rudari, stakloresci...

U Švedskoj se traže i profesije kao što su pedagozi za slobodne aktivnosti, savjetnici za profesionalno i studijsko usmjerenje i zubni higijeničari.

Ukoliko poslodavac u Švedskoj pozove kandidata na razgovor za posao za jedno od traženih zanimanja, zahtjev za radnu dozvolu može se podnijeti iz Švedske umjesto da se kandidat vraća u domovinu kako bi podnio zahtjev.

Više informacija o traženim zanimanjima moguće je naći na internet stranici Zavoda za migracije (Migrationsverket).

Prema podacima konsultantske firme Ernst&Young, prosječna bruto plaća u Švedskoj je 32.769 eura godišnje, odnosno 2.730 eura mjesečno.

Švedska je u svijetu poznata kao razvijena izvozno-orijentisana ekonomija. Drvna industrija, hidroelektrane i proizvodnja željezne rude čine bazne resurse ekonomije ove zemlje orijentisane prema vanjskoj trgovini. Glavne industrijske grane u Švedskoj su proizvodnja motornih vozila, telekomunikacije, farmacija, industrijski strojevi, precizna oprema, hemijske robe, kućanski aparati, šumarstvo i proizvodnja željeza i čelika.

Ranijih godina tradicionalni modernizirani oblik poljoprivredne privrede zapošljavao je više od polovice domaće radne snage, dok danas Švedska u najvećoj mjeri razvija inžinjering, rudarstvo, proizvodnju čelika i slične industrije, koje su konkurentne na međunarodnoj ekonomskoj sceni.

Švedska ima vrlo konkurentnu ekonomiju sa širokim socijalnim programima, koji se financiraju kroz relativno visoke poreze na dobit koji osiguravaju da se prihodi distribuiraju svim slojevima društva. Taj model se inače naziva švedski ili nordijski model.

(Anadolija)

Read More

Želite posao ili praksu? 10. i 11. novembar su idealni dani za vas

Udruženje studenata elektrotehnike Evrope EESTEC, lokalni komitet Sarajevo, ove godine organizuje, šesti po redu, Sajam zapošljavanja za studente i diplomce tehničko-tehnoloških fakulteta JobFAIR '14 – Iskoristi svoju šansu!. Sajam će se održati 10. i 11. novembra u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine.

Članovi udruženja se svake godine trude da program JobFAIR-a obogate dodatnim sadržajima. Ove godine na Sajmu ćete moći prisustvovati okruglom stolu, gdje će se razgovarati o temi “Idealan radnik”. 

Posjetioci Sajma će moći čuti korisna mišljenja u vezi ove teme. Još jedan od takvih događaja na ovogodišnjem Sajmu je i prezentacija o temi "Deset tipova radnih mjesta u IT kompanijama“ koju će održati Ferid Ajanović ispred naše partnerske kompanije Atlantbh. 

Svi oni koji planiraju karijeru u IT sektoru, ovo je idealna prilika da se informišu šta mogu biti "kad porastu" i koje to korake trebaju napraviti da dođu do posla iz snova. Pored toga, kompanije će imati priliku da prezentuju svoj rad, kao i programe zapošljavanja i praksi koje nude te da informišu studente o tome koji kadar im je potreban i kakva znanja i vještine je potrebno da ima njihov budući uposlenik. 

Svi posjetioci Sajma koji budu prisustvovali navedenim popratnim sadržajima, učestvovat će u nagradnoj igri u kojoj mogu dobiti veoma vrijedne kurseve, koje poklanja partner Sajma Academy387. 

EESTEC LC Sarajevo poziva sve studente i diplomce tehničko-tehnoloških fakulteta da posjete Sajam, da prisustvuju popratnim sadržajima, informišu se te ostave svoj CV:http://jobfair.ba/cv/CV.php. 

Vaš CV je prva slika Vas kod poslodavca, zato se potrudite i napišite kvalitetan CV koji će Vas izdvojiti od ostalih kandidata, poručuju iz EESTEC-a.

(Klix.ba)

Read More

"Inteligencija je cool": BiH ima talentovane i uspješne mlade ljude

U Zenici je danas i zvanično počela implementacija projekta "Inteligencija je cool" koji su podržali Centar za promociju civilnog društva i Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini.

Ovaj projekat su izglasali žiri i građani koji su imali mogućnosti u proteklom periodu glasati za jedan od sedam projekata u užem izboru Trening kampa u Trebinju. Projekat "Inteligencija je cool" ima za cilj da javnosti predstavi da postoje talentovani i uspješni ljudi i u granicama Bosne i Hercegovine te da taj uspjeh mogu predstaviti i bez odlaska u druge države.

Koordinatorica Irma Omerović je kazala da će se putem online platforme uspješni ljudi iz Doboja, Banje Luke, Prozora i Zenice predstaviti kroz lične profile.

"Projekat se provodi online na 'Inteligentnoj mreži' gdje će u samom početku minimalno stotinu ljudi iz četiri općine napraviti svoje lične profile i tako promovisati svoje uspjehe i kompetencije. Ja sam uvjerena da tih ljudi ima mnogo više od stotinu, ali ovo je pilot projekat i vjerujemo da će u narednom periodu biti mnogo više uspješnih ljudi u određenim branšama", izjavila je Omerović.

Svaki posjetilac Inteligentne mreže imat će mogućnost da glasa za ideja i da podrži određenog korisnika, a dvije osobe koje dobiju najviše glasova dobit će i simbolične nagrade. Omerović je mišljenja da projekat neće ostati na online segmentu, odnosno da će ih dosta biti urađeno i u stvarnom životu.

"Online platforma će omogućiti i dodatne uspjehe u životu gdje će se korisnici u dodatnom odjeljku moći informisati o tome kako napisati biznis plan, osnovati udruženje i biznis u zajednici ili domovini. Zaista sam ponosna jer vjerujemo da možemo poslati poruku da Bosna i Hercegovina ima blago koje se može promovisati na dobar način i time možemo pokazati da mlada osoba ne mora biti uspješna samo van granica BiH i da se trud i rad isplati", dodala je Omerović.

Menadžerica Malih grantova iz CPCD Sarajevo Dragana Grbić-Hasibović je kazala kako je veliki uspjeh da se ovakvi projekti mogu implementirati uz pomoć malih grantova, te da rad mladih ljudi daje veliko osvježenje u bh. društvu.

"Program malih grantova zaista omogućava velike promjene i pozitivne priče građanima u BiH. Program malih grantova ima dvije osnovne komponente, osiguravanje finansijske podrške udruženjima, a sa druge strane jeste podizanje kapaciteta organizacija koje apliciraju i podučavamo ih kako da pišu projekte i da nauče kako se treba raditi. U Trebinju su učesnici imali zadatak da predlože projekte i ono što smo dobili bilo je zaista nevjerovatno. Sredstva koja smo imali zaista su bila ograničena ali smo uspjeli napraviti dobar posao i danas krećemo sa implementacijom projekta 'Inteligencija je cool'", izjavila je Grbić-Hasibović.

Online platforma Inteligentne mreže sa radom počinje 15. novembra kada će biti predstavljeni i prvi profili uspješnih i talentovanih mladih ljudi iz naše zemlje.

(Klix.ba)

Read More

Rad u smjenama zatupljuje mozak, ubrzava starenje i uzrokuje bolesti

Posljedice rada u smjenama su prerano starenje mozga i smanjena intelektualna sposobnost, upozoravaju naučnici.

Studija francuskih i velških stručnjaka objavljena u časopisu "Occupational and Enviromental Medicine" sugerira da osobe koje su desetljeće radile u smjenama koje su u suprotnosti s prirodnim dnevno-noćnim ritmom organizma imaju šest i pol godina stariji mozak od svojih vršnjaka, prenosi BBC. 

Štetne posljedice rada u smjenama suprotnim od biološkog tjelesnog sata dobro su poznate, od utjecaja na razvoj raka dojke do pretilosti. Sada su naučnici sa univerziteta u Swanseaju i Toulouseu odlučili istražiti posljedice takvih smjena na um. 

Tri hiljade ljudi učestvovalo je na testovima pamćenja, brzog razmišljanja i drugih kognitivnih sposobnosti. 

Mozak prirodno nazaduje s godinama, a rad u raznim smjenama ubrzava taj proces, ustanovili su naučnici, pošto su ljudi s desetljećem iskustva u smjenama na ispitivanju imali iste rezultate kao i ljudi šest i pol godina stariji od njih. 

Dobra je vijest, kažu stručnjaci, što se nakon prestanka rada u smjenama mozak oporavi. Ali mu za to treba pet godina.

(Fena)

Read More

Njemačka traži 16.000 vozača autobusa, mjesečna plata 3.000 eura

U Njemačkoj trenutno ima posla za 16.000 vozača autobusa, a podjednako snažna potražnja unutar profesije je zabilježena i u ostalim dijelovima Evrope, prenosi bh. novinska agencija Patria.
Ugovori koje sklope vozači podrazumijevaju da prvih nekoliko mjeseci prijepodne uče njemački jezik, a poslijepodne odlaze na obuku, odnosno uče gdje će i kojim ulicama voziti po njemačkim gradovima, ovisno gdje su primljeni na posao.
Osigurani su im smještaj i hrana, a odluče li se na noćne vožnje, imat će mogućnost da zarade mjesečno i do 3.000 eura. 
Plate vozača u Italiji kreću se oko dvije hiljade eura mjesečno, u Njemačkoj od 2.500 do 3.000 eura, a u Danskoj i Švedskoj oko 3.500 eura.

(NAP/MOJportal)

Read More