Naučnici napravili softver koji čita misli!

Zvuči gotovo kao iz naučnofantastičnih filmova ali naučnici kažu da su našli način kako da pročitaju ljudske misli.! Tim naučnika je napravio računarski program koji omogućava dešifrovanje...

Smijete li pročitati ovaj horoskop?!

Vjerovatno ste naučili da čitate fine i simpatične stvari o sebi u horoskopu. Uvijek vas opisuju kao izuzetnu, romantičnu i posebnu osobu, ali pogledajte ovaj horoskop u kojem niste baš toliko posebni i neodoljivi. Ovo je najgori horoskop o vama!

Naučnici stvorili temperaturu od -272 stepena Celzijusa

Međunarodni tim naučnika su postavili novi svetski rekord u hlađenju.Oni su ohladili bakarni blok težak pola tone na temepraturu od neverovatnih -272 stepena Celzijusa.!...

Saznajte šta Google kaže o vama!

Jeste li ikada na internetu pretraživali svoje ime? E, sada se pojavila aplikacija koja će vam otkriti šta, zapravo Google misli o vama.

PRATITE NAS I NA FACEBOOK-u.

____________________________________________

Prikazani su postovi s oznakom Zdravlje. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Zdravlje. Prikaži sve postove

petak, 6. ožujka 2015.

Dokazano: Boravak u šumi je najbolji lijek protiv depresije

Najnovije britansko istraživanje otkriva pozitivan efekat zelenila na naše mentalno zdravlje. Naučnici tvrde da kada nas more crne misli, zelene krošnje drveća pružaju utehu i olakšanje.

Studija objavljena u časopisu Landscape and Urban Planning pokazuje da stanovnici Londona koji žive u ulici sa drvoredom konzumiraju mnogo manje antidepresiva u poređenju sa onima koji su okruženi hladnim betonom.

“Već je dokazano da prisustvo zelenih površina pozitivno utječe na naše raspoloženje. Samim tim je logično da imaju efekta i na upotrebu antidepresiva”, izjavio je dr. Filip Rode.

Blizina neke zelene površine, bilo da je riječ o šumi, bašti, drvoredu ili parku, predstavlja značajan izvor sreće, jer ublažava stres od gradskog života.

Osim toga, ulice sa gušćim zelenilom su prijatnije za život, podstiču na bavljenje fizičkom aktivnošću i jačaju osjećaj zajedništva. 

Također, boravak u šumi izuzetno dobro utječe na naše zdravlje. Naime, u šumi udišemo izuzetno zdrave materije koje ispušta drveće, boravak u ovakvom okruženju snižava pritisak i popravlja raspoloženje. 

Vrijeme provedeno u šumi pomaže vam i da se fokusirate na ono što želite, a pacijenti se brže oporavljaju nakon operacija ako imaju pogled na zelenu površinu.



(Klix.ba)

Odrasli dobijaju gripu jednom u svakih pet godina

Na osnovu terenskog istraživanja, naučnici su došli do podatka da odrasla osoba dobije gripu otprilike svakih pet godina.

Iako se mnogi osjećaju mnogo češće bolesno, uzrok tome su infekcije slične gripi, a ne gripa. Naučnici su uzeli uzorke krvi od 151 volontera u dobi između 7 i 81 godinu kako bi ocijenili koliko su ustvari česte gripe.

Naučnici tvrde da će im ovakve vrste podataka pomoći u boljem razumijevanju opasnosti od zaraze, ali isto tako i razumijevanju širenja infekcije u društvu.

Istraživači s Imperial koledža u Londonu i instituta u SAD-u i Kini, testirali su krv volontera na prisutnost protutijela kako bi otkrili jesu li ikada bili zaraženi i koliko često. Otkrili su da su kao djeca dobijali gripu u prosjeku svake druge godine, te da je infekcija gripe postajala rjeđa s godinama. Oni ističu da se njihova otkrića možda ne odnose na svu populaciju.

Dr. Steven Riley iz Vijeća za medicinska istraživanja, glavni autor studije, rekao je da će učestalost infekcije varirati ovisno o pozadini gripe i cijepljenju.

"Otkrili smo da je gripa mnogo rjeđa u odrasloj dobi nego što to ljudi misle", rekao je on.



(Klix.ba)

Alergija na hranu pogađa milione Evropljana i u stalnom je porastu

Farmaceutsko društvo Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Evropskom akademijom za alergije i kliničku imunologiju (EAACI) i Farmaceutskom grupom Evropske unije (PGEU) nastavilo je kampanju o podizanju svijesti o alergijskim oboljenjima.

Prvi val kampanje koji se odnosio na astmu proveden je krajem prošle godine, dok u periodu mart-april 2015. traje drugi val kampanje koji se bavi alergijama na hranu i anafilaksom, a do kraja 2015. godine planirano je provođenje još dva vala.

Cilj kampanje je podići svijest o alergijskim oboljenjima, kako među stanovništvom, tako i među zdravstvenim radnicima. Alergija predstavlja javno-zdravstveni problem koji pogađa preko 150 miliona Evropljana, a prema procjenama stručnjaka jedno od troje djece ima neki oblik alergije, a 50% Evropljana će razviti neku alergiju u toku 10 godina života.

Alergijske bolesti ograničavaju aktivnosti i smanjuju kvalitet života, te predstavljaju veliki socioekonomski teret pacijentima i članovima njihove porodice.

U okviru kampanje u apotekama koje učestvuju u kampanji možete naći štampane materijale o činjenicama vezanim za alergiju na hranu i analfilaktički šok, te dobiti savjete od farmaceuta kao najdostupnijih zdravstvenih stručnjaka kako prepoznati alergiju, ispravno je tretirati i prevenirati komplikacije.

Nekoliko činjenica o alergiji na hranu koje vjerovatno niste znali:

Čak 17% evropske populacije pati od alergije na hranu. Budućnost nije ništa bolja: u posljednjih 10 godina, broj slučajeva alergije na hranu se udvostručio, a broj osoba sa ozbiljnim alergijskim reakcijama na hranu (kao što je anafilaksa) se stalno povećava širom svijeta.

Frekvencija alergija na hranu je veća među djecom u odnosu na odrasle. Prema izjavama roditelja, barem jedno od 20 djece ima jednu ili više vrsta alergije na hranu.

Preko 120 vrsta hrane može izazvati alergijske reakcije. Većina uobičajenih namirnica u Europi je alergena i veže se za kravlje mlijeko, pšenicu, soju, orašasto voće, ribu i ostrige.

Na svu sreću, rana dijagnoza i tretman mogu prevenirati ozbiljne incidente kao što je anafilaksa i poboljšati kvalitet života pacijenata.



(Klix.ba)

utorak, 3. ožujka 2015.

Nekoliko šoljica kafe dnevno za zdravo srce

Ispijanje nekoliko šoljica kafe dnevno može pomoći u sprečavanju začepljenja arterija, što je jedan od glavnih faktora srčanih bolesti, kazali su korejski istraživači.

Stručnjaci su ispitali 25.000 žena i muškaraca koji su svakodnevno podvrgnuti rutinskim zdravstvenim pregledima na svom poslu. Radnici koji su pili veću količinu kafe (tri-pet šoljica dnevno) nisu imali rane znake srčanih bolesti. Ova otkrića ponovo su pokrenula debatu o tome da li je kafa dobra za srce.

Dosta je konfuzije prisutno kada je u pitanju efekt kafe na zdravlje srca. Neke studije ukazale su na to da konzumiranje kafe može biti povezano s faktorima koji uzrokuju srčane bolesti, kao što je povećanje holesterola ili pritiska, dok druge studije tvrde da upravo kafa može pružiti zaštitu srcu.

No, ovo posljednje istraživanje koje je urađeno u Južnoj Koreji, a objavljeno u žurnalu "Heart", pokrenulo je novu debatu.

Tokom istraživanja, medicinski stručnjaci koristili su medicinske skenere kako bi procijenili zdravlje srca. Tražili su bilo kakvu bolest arterija koje snabdijevaju srce krvlju. Kod bolesti srca koronarne arterije se začepe zbog nakupljanja masnoća na njihovim zidovima. 

Skeniranjem su tražene male količine kalcija na zidovima koronarnih arterija, što bi bio prvi znak nastanka bolesti. Nijedan uposlenik nije imao znake bolesti srca, ali su kod jednog od 10 uposlenika pronađene naslage kalcija. Rezultate su poredili sa rezultatima uposlenika koji svakodnevno piju kafu, a u sve su uračunati i faktori povezani s pušenjem, vježbanjem i porodičnom historijom s poblemima srca.

Utvrdili su da ljudi koji piju nekoliko šoljica kafe dnevno imaju manje naslaga kalcija u koronarnim arterijama u odnosu na ljude koji ne piju kafu.

Kafa sadrži stimulant kofein, kao i druge sastojke, ali nije jasno da li utječe dobro ili loše na tijelo.



(Klix.ba)

petak, 20. veljače 2015.

Šta se dešava vašem mozgu i tijelu ako provjeravate mobitel prije spavanja

Vrijeme je za spavanje, a vi morate još samo jednom provjeriti svoj mobitel? Ovo je scenario koji nam je svima poznat. Pametni telefoni postali su neodvojivi dio naših života, a većina ljudi ne može se obuzdati i svaki slobodan trenutak koriste da provjere da li je slučajno stigla neka nova poruka, šta je novo na društvenim mrežama i portalima.

To ipak nije tako bezazleno kako se misli, tvrdi klinički psihijatar Dan Siegel. Prema njegovom mišljenju, gledanje u ekrane mobilnih uređaja netom prije spavanja može biti opasno po mozak i tijelo. 

"Kada ljudi izlažu svoje oči toj vrsti svjetlosti, to mozgu poručuje 'ostani budan, nije još vrijeme da spavaš'", kaže Siegel.

Svjetlost, prema njegovim riječima, mozgu poručuje da ne proizvodi melotonin (hormon važan za očuvanje moždanih ćelija koji se ispoljava tokom i noći dovodi do pospanosti).

"Na taj način ostajete budni duže nego što bi trebalo. Dok spavate, vaši neuroni se odmaraju, a glijalne ćelije čiste otrove koje oni proizvode. Ako spavate manje od sedam ili osam sati, to se neće dogoditi i otrovi će ostati u vašem mozgu", kaže dr. Siegel. 

Nedovoljno sna dovodi do smanjene koncentracije, lošeg metabolizma, nemogućnosti rješavanja problema i brojnih drugih smetnji koje na duge staze mogu uzrokovati neko oboljenje. 

"Stoga, ako želite sebi dobro, sat vremena prije spavanja nemojte gledati u ekran mobitela", preporučuje Siegel.



(Klix.ba)

petak, 6. veljače 2015.

Osjećaj zavisti prema Facebook prijateljima može dovesti do depresije

Prema posljednjim istraživanjima, korištenje Facebooka za bijeg od sopstvenih problema i praćenje drugih ljudi na ovoj društvenoj mreži, može dovesti do depresije.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od 350 miliona ljudi na svijetu pati od depresije, a brojne studije pokazale su da korištenje društvenih mreža u velikoj mjeri, ima utjecaj na psihičko stanje čovjeka.

Društvene mreže postale su fenomen u posljednjih deset godina. Facebook ima 1,39 milijardi aktivnih korisnika tokom mjeseca. 

Norveški naučnici istražili su kakve bi mentalne posljedice mogli imati korisnici Facebooka, a rezultate su objavili u izvještaju "Skala ovisnosti o Faceeboku". 

Oni navode da korištenje Facebooka kako bi se zaboravili sopstveni problemi, može uzrokovati djelimičnu ovisnost.

Također, stalno praćenje onoga što drugi rade na Facebooku može dovesti do osjećaja ljubomore i utučenosti kod osoba.

Stručnjaci su zaključili da je način korištenja društvenih mreža krucijalni faktor. Oni vjeruju da je osjećaj zavisti često popraćen simptomima depresije.



(Anadolija)

utorak, 3. veljače 2015.

Novac vas ne može učiniti sretnima, ali može manje tužnima

Velika većina istraživanja o vezi između novca i osjećaja sreće, ispunjenosti i životnog zadovoljstva, došla je do sljedećeg zaključka - bogati ljudi nisu nužno sretniji.

Novac vas neće učiniti sretnima, ali može vam pomoći da se osjećate manje tužnima - rezultat je nove studije sa univerziteta u British Columbiji.

Istraživači su ispitali više od 12.000 ljudi, analizirajući njihove prihode i nivo sreće i zadovoljstva životom, uočivši kako oni s većim primanjima nisu nužno sretniji, no svakako su bili manje tužni.

"Novac može biti puno efikasniji kada je u pitanju reduciranje tuge, nego što je to povećavanje sreće", kaže se u studiji.

Istraživači su pojasnili kako sreća i tuga, iako različite emocije, nisu dijametralno suprotne – biti manje tužan ne znači nužno i biti više sretan.

Rezultati ove studije navode kako novac pomaže da se lakše nosite sa određenim negativnim situacijama u životu. Ako imate više novca, lakše vam je riješiti neki problem i vrlo lako možete naći neko zadovoljsvo, te na taj način pobjeći od stvari koje vas rastužuju.

Rezultati studije su objavljeni u žurnalu Social Psychological and Personality Science.


(Klix.ba)

petak, 30. siječnja 2015.

BiH među zemljama sa najnezadovoljnijim pacijentima

Holandija je sa 898 od ukupno hiljadu bodova na prvom mjestu po Indeksu zdravstvene zaštite potrošača (Health Consumer Powerhouse- EHCI) za 2014. godinu. Bosna i Hercegovina je osvojila ukupno 420 bodova i našla se među tri posljednje zemlje na listi.

Nezavisno praćenje zdravstvene zaštite u 36 zemalja Health Consumer Powerhouse radi od 2006. godine. Upoređuju ključne vrijednosti u zdravstvu, uzimajući mišljenja pacijenta i potrošača. 

Na drugom mjestu je Švicarska (855 poena), a na trećem Norveška (851).
Na posljednje tri pozicije su Crna Gora (463), Rumunija (453) i Bosna i Hercegovina (420). 


I Italija ima neočekivano loš rezultat, samo 648 poena. Pozicionirana je između Slovačke i Irske i jedna je od rijetkih evropskih zemalja koje nisu poboljšala svoj rezultat.


(Klix.ba)


utorak, 27. siječnja 2015.

Novi trend u SAD-u: Gas za smijanje kao pomoć trudnicama na porodu

Kako bi trudnicama olakšali porod, ljekari iz Sjedinjenih Američkih Država su se odlučili za novu tehniku pomoći prilikom poroda, istu onu koju koriste stomatolozi u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Finskoj - gas za smijanje ili nitratni oksid.

Maska sa gasom se mora držati oko 30 sekundi prije kontrakcija, a za manje od minutu ovaj plin umanjuje anksioznost i bolove.

I dok stručnjaci dijele mišljenje o tome da je epiduralna anestezija jedan od najefikasnijih načina suzbijanja boli tokom poroda, nitratni oksid je, kako kaže dr. Edward Yaghmour, anesteziolog i čan Američkog društva anesteziologa, manje invazivna opcija koja mozgu pomaže da se nosi sa nesnošljivim bolom tokom poroda.

"Što više plina udišete, to je efekt jači. Sami možete odrediti koliku količinu želite udahnuti", pojašnjava dr. Yaghmour.
Nitratni oksid je plin bez boje i mirisa, slatkastog okusa. Ako se udiše kratko, izaziva dobro raspoloženje i podražaj na smijeh, te se naziva "gas za smijanje". U velikoj koncentraciji uzrokuje anesteziju, te se upotrebljava u medicini. Dobija se iz zemnog plina i nafte čiji je sastojak. Smatra se bezopasnim, a prihvatljivi dnevni unos nije određen. Pored osnovne primjene u medicini, nitratni oksid se koristi i kao potisni gas (propelant) za aerosol pakovanja u prehrambenoj industriji (šlag, sirup, koncentrat kafe) kao i za farmaceutske i kozmetičke preparate.


I iako se nitratni oksid smatra generalno sigurnim, sudeći prema rezultatima istraživanja iz 2012. godine objavljenim u žurnalu Obstetrics & Gynecology, stručnjaci nisu sigurni da li korištenje plina za smijanje može na bilo koji način utjecati na fetus. 

Ipak, bez obzira na to, ljekari nisu zabrinuti, a u SAD-u se sve više trudnica odlučuje na ovakvu pomoć prilikom poroda.




(Klix.ba)

petak, 23. siječnja 2015.

Dr. Čivić o bolesti Mirze Teletovića: Plućna embolija se liječi do šest mjeseci

Bh. reprezentativac i košarkaš Brooklyn Netsa Mirza Teletović popustit će ostatak sezone u NBA ligi zbog embolije oba plućna krila. Specijalista pulmolog dr. Nada Čivić kazala je za Klix.ba kako ovaj poremećaj nije opasan ukoliko se otkrije na vrijeme, a liječi se i do šest mjeseci.

"Do embolije dođe kada nastane ugrušak krvi na mjestu gdje ima proširena vena. S obzirom da se ugrušak kreće tijelom, zaustavi se u plućnim arterijama i to nazivamo infarktom pluća. Liječi se bolnički oko 14 dana, te ambulantno od tri do šest mjeseci. Bit će naš Mirza dobro", rekla je za Klix.ba dr. Čivić.

Najčešće plućna embolija nastaje od tromba koji je potekao iz vene u nozi ili zdjelici. Jednom ispušteni u vensku cirkulaciju, ugrušci se proširuju u oba plućna krila u 65% slučajeva, u desno plućno krilo u 25%, te u lijevo plućno krilo u 10% slučajeva. Donji dijelovi su zahvaćeni četiri puta češće nego gornji. Većina tromboembolusa nakuplja se u velikim ili srednjim pulmonarnim arterijama, a 35% ih dosegne manje arterije.

Akutna plućna embolija je dinamičan proces - ugrušci se počinju razgrađivati odmah nakon što dospiju u pluća, no ipak masivna embolija može uzrokovati smrt unutar nekoliko minuta ili sati, prije nego što se zastoj u tkivu (infarkt plućnog tkiva) uspije i razviti. 

Podsjetimo, Mirza je usred gostujuće utakmice protiv Los Angeles Clippersa napustio parket jer se nije osjećao dobro i gubio je dah. Smješten je u bolnicu u Los Angelesu gdje će biti podvrgnut liječenju.



(Klix.ba)

četvrtak, 22. siječnja 2015.

Amerikanka ne osjeća strah zbog rijetkog genetskog poremećaja

Amerikanka SM ne skoči kada vidi pauka i ne preplaši se kada se nađe na ivici stijene, kao što se to desi većini ljudi. Zbog rijetkog poremećaja ona biološki nije sposobna da osjeća strah.

Iako je na doživotnom liječenju, i dalje je zbunjena jer ne zna za tu vrstu emocije. Nije paničarila kada su držali pištolj uperen u nju ili kada su joj prijetili nožem, čak nije ni pozvala policiju nakon tih događaja. Prvi muž je čak pretukao toliko jako da je skoro umrla, ali ni tada nije osjetila strah. Ne plaši se dodirnuti zmiju za koju zna da je otrovna.

Iako ljekari rade s njom već 10 godina, ovo je prvi njen intervju koji je dala, ali je ipak željela ostati anonimna.

"Da budem potpuno iskrena, nemam pojma šta znači strah. Jedino čega se sjećam jeste da me je trznuo som kojeg je moj otac uhvatio kada sam bila mala i nisam željela da me ugrize. Jedino se sjećam te emocije", rekla je.

Kada je njen sin bio mali zaustavio je jedan čovjek koji joj je prislonio nož na grlo i kazao kako će zbosti, no ona se nije ni trznula.

"Rekla sam mu: 'Hajde, poreži me. Vratit ću se i lovit ću tvoju stražnjicu dok te ne uhvatim", prisjetila se.

Muškarac je pustio, a ona je otišla kući. slučaj nikada nije prijavila policiji jer nije uvidjela nikakvu opasnost.

SM ima rijetki genetski poremećaj nazvan Urbach-Wietheova bolest koja uzrokuje da dijelovi mozga otvrdnu i propadaju. Ova bolest ima tri glavna simptoma: promukao glas, blaga ispupčenja okolo očiju i naslage kalcija na mozgu što može dovesti do epilepsije i drugih abnormalnosti.

Amigdala je od krucijalne važnosti za izazivanje osjećaja straha kod ljudi. U opasnim situacijama, amigdala šalje signale tijelu koji prizove osjećaj straha-srce počne brže lupati, a tijelo se počne znojiti. Ali ako taj dio mozga ne funkcioniše ili ga nema, osoba ne može osjetiti ove simptome. Također, SM ne može prepoznati izraz straha na nečijem licu.

U svijetu je registrovano samo 400 ovakvih slučajeva.



(Klix.ba)

utorak, 20. siječnja 2015.

Miris lavande ima smirujući učinak

Naučnici sa holandskog Univerziteta Leiden ustanovili su da će osobe koje se zateknu u prostoriji kojom se širi miris lavande vjerovatnije povjerovati potpunom strancu od onih koji se nađu u sobi ispunjenoj mirisom metvice ili prostoriji u kojoj se ne osjeća nikakav miris.

Miris lavande ima smirujuć učinak na ljude, rekla je za Time Magazine kognitivna psihologinja i naučnica Lorenza Colzato. 

Hipotezi u prilog ide i činjenica da je, s anatomskog gledišta, olfaktorni živac povezan sa srednjim prefrontalnim korteksom, dijelom mozga koji kontrolira način na koji vjerujemo drugima. 

I ranije provedena istraživanja pokazala su da naša sklonost da nekome vjerujemo varira te da na nju utječu razni faktori, poput određene situacije i okoline, ali i ugodnih mirisa koji pojačavaju prodruštveno ponašanje.



(Fena)

četvrtak, 15. siječnja 2015.

Samo tri oraha dnevno mogu biti čudesna




I NE SAMO ZA SEKS    Ljudi koji se žele riješiti štetnog kolesterola neka svaki dan pojedu tri oraha, jedan ujutro, drugi popodne i treći uvečer, sedam dana uzastopce.
Postoji mnogo recepata i savjeta koji uključuju dijelove oraha, listove, zelene orahe i orahove jezgre, odnosno ‘žabice’. Možemo ih jesti sirove, mljevene kao dodatak salatama, voću, slasticama ili sladoledu.
Jezgre oraha preporučuju se trudnicama jer navodno dobro utječu na razvoj mozga novorođenčeta. Osim toga, orasi se preporučuju ljudima koji imaju nizak krvni tlak, djeci u razvoju, bolesnicima koji imaju problema s jetrom i onima koji žele osnažiti imunitet.
Čaj od orahova lista
Čaj od orahovih listova pomaže u liječenju akni i sprječava ispadanje kose, a koristan je i dijabetičarima i ljudima slabih živaca…te trudnicama koje muči zatvor.
Svježi listovi se još koriste kao oblozi koji se stavljaju na rane jer ubrzavaju njihovo cijeljenje i upale, ali i za pripremanje jakog čaja kojim se masira vlasište.
Jaki čaj od oraha (ali ne prejak jer može izazvati povraćanje i slabost) upotrebljava se i za grgljanje kod upale grla, za liječenje crijevnih parazita, hemoroida, te za poticanje pražnjenja crijeva.
Pomoć kod kožnih problema
Orahovo lišće se od davnine koristi za protjerivanje kućnih mrava, buha, ušiju i moljaca. Poznati su pripravci za ljekovite kupelji koje pomažu u liječenju kožnih problema kao što su kraste, lišajevi, pretjerano znojenje nogu, različite otekline i sl.
Jedini koji ne smiju konzumirati orahe i pripravke od orahova lišća su ljudi koji imaju bolesnu žuč, aktivni čir na želucu ili jetri.
Od zelenih oraha može se pripremiti i orahova rakija, poznata kao orahovica, koja se u narodu stoljećima koristi kao lijek za želudac, a od mladih zelenih oraha pripremaju se sirupi, ekstrakti i tinkture.


izvor :(croative.net) FOTO: SHUTTERSTOCK

Dvadesetominutna dnevna šetnja produžava život

Brza dnevna šetnja duga 20 minuta može produžiti vaš život, tvrde naučnici sa Univerziteta Cambridge.

Naučnici su upozorili sve one koji provode život na kauču da nedostatak vježbe ubija veliki broj ljudi, kao i pretilost.

Stručnjaci s Cambridgea testirali su 334.000 ljudi i otkrili su da i najmanja aktivnost može produžiti život. Dvadesetominutna šetnja smanjuje rizik od prerane smrti za trećinu. Istraživači ne mogu precizirati koliko dodatnih godina života možete dobiti zahvaljujući vježbama koje počnu raditi neaktivne osobe.
Ovom šetnjom čak i pretile osobe smanjuju rizik od prerane smrti. 

"Ovo je jednostavna poruka: čak i mala količina svakodnevne fizičke aktivnosti pruža veliki broj zdravstvenih beneficija i trebala bi biti važan dio našeg života. Iako smo otkrili da samo 20 minuta brze šetnje može napraviti razliku, trebali bismo raditi više od toga", rekao je Ulf Ekelund, vođa studije.

Istraživači su utvrdili da je 337.000 od zabilježenih 9,2 miliona smrtnih slučajeva u Evropi povezano sa pretilošću. Ali 676.000 smrtnih slučajeva može se dovesti u vezu sa neaktivnošću. 

Stručnjaci savjetuju da 150 minuta dnevne aktivnosti poput vrtlarenja, brze šetnje ili 75 minuta vježbanja (sportske aktivnosti, aerobik i sl.) može znatno poboljšati vaš život i zdravlje.

Dvadesetominutnom brzom šetnjom možete potrošiti između 90 i 100 kalorija.


(Klix.ba)

ponedjeljak, 12. siječnja 2015.

Anksioznost zbog razdvajanja od vašeg iPhonea zaista postoji

Ljudi su danas opsjednuti svojim pametnim telefonima, a iako zvuči nevjerovatno, razdvojenost od njih zapravo može dovesti do zdravstvenih posljedica.


Istraživači sa univerziteta u Missouriju u nedavnoj su studiji pod nazivom "The Extended iSelf: The Impact of iPhone Separation on Cognition, Emotion and Physiology" ispitali 40 korisnika iPhone uređaja.

Ispitanici su morali riješiti dvije različite zagonetke - najprije koristeći svoj iPhone, a drugi put dok su im njihovi telefoni bili oduzeti.

Dok su rješavali drugu zagonetku, njihovi telefoni su zvonili iz daljine, no učesnici nisu smjeli ustati i javiti se, nego su bili prisiljeni da slušaju zvonjavu.

Ne samo da su se učesnici borili s tim da završe zagonetku dok im je iPhone zvonio u pozadini, nego su bili generalno anksiozni, što se očitovalo i u povišenom krvnom pritisku i broju otkucaja srca.

Istraživači su zaključili kako razdavajanje od iPhonea utječe na smanjene kognitivne sposobnosti, mogućnost fokusiranja i anksioznost, a dolazi i do svojevrsne fobije, straha od toga da osoba bude razdvojena od svog telefona.



(Klix.ba)

nedjelja, 11. siječnja 2015.

Oprez! Da li znate koju smrtonosnu tabletu bezbrižno pijete cijeli život?

Obična tableta koju svi imamo i pijemo skoro svaki dan, lako nas može ubiti a i predstavlja rizik od moždanog i srčanog udara.



Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazuje da oko 16 milijuna Britanaca nema nikakve koristi od svakodnevnog uzimanja aspirina.

Procjenjuje se da je aspirin neučinkovit za oko četvrtinu pacijenata koji ga konzumiraju, no još gore od toga je da za njih može biti fatalan. 

Za one koji ga konzumiraju kako bi smanjili rizik od srčanih i moždanih udara, aspirin može biti spasonosan.

No, kod onih pacijenata imunih na lijek, rizik se može znatno povećati.

Dok kod jednih sprečava nastajanje ugrušaka, kod imunih na lijek radi upravo suprotno. 

Zbog tih nuspojava, u Velikoj Britaniji umiru stotine ljudi godišnje.

Zbog toga su znanstvenici osmislili pretragu koja može otkriti djeluje li lijek na pacijenta tj. hoće li mu stvarno pomoći ili naškoditi. 

Doktori lobiraju da postane medicinskim standardom kako bi se spriječile nepotrebne smrti. - piše Daily Mail.



(magazin.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)

četvrtak, 8. siječnja 2015.

Otkriven antibiotik koji savladava otpor superbakterija

Američki i njemački naučnici su pronašli antibiotik koji savladava otpor superbakterija.

Naučnici sa Univerziteta Northeastern predvođeni  Kimom Lewisom su otkrili novi antibiotik "teixobactin" koji je kod miševa uspijevao izliječiti i vrlo jake infekcije ne nailazeći pritom na presnažan otpor bakterija.

U istraživanju se navodi da pomenuti aktibiotik omogućava uništenje zidova ćelija čime uništava bakterije.

Naučnici tvrde da bi antibiotik, koji se tek treba testirati na ljudima, u budućnosti mogao omogućiti liječenje mnogih infekcija.

Pomenuto istraživanje je objavljeno u naučnom magazinu "Nature".

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prošle godine upozorila da porast otpora tijela na antibiotike predstavlja "globalnu prijetnju".

WHO navodi da zbog otpornosti antibioticima ljudi umiru od bezazlenih bolesti naglasivši da je potrebno razviti nove antibiotike.

Svake godine u svijetu zbog otpornosti prema antibioticima umre 700 hiljada osoba dok se strahuje da bi taj broj mogao porasti.



(Anadolija)

ponedjeljak, 5. siječnja 2015.

Naučnici tvrde da elektronski aparati u sobama skraćuju dječiji san

Naučnici sa američkog Univerziteta u Californiji su istraživanjem otkrili da djeca u čijim spavaćim sobama se nalaze elektronski aparati u prosjeku 21 minutu manje spavaju.


Američki naučnici su uradili istraživanje o uticaju televizora, računara, tableta i drugih elektronskih uređaja na san djece, a u eksperimentu je učestvovalo 2.048 djece uzrasta od 10 do 13 godina.

Istraživanje je pokazalo da televizor u dječijim sobama "kradu“ po 18 minuta dječijeg sna.

Profesorica Jennifer Falbe je naglasila da je i ovo istraživanje pokazalo da u dječijim sobama ne treba držati nikakve elektronske aparate.

Ukazujući na negativne uticaje zračenja elektronskih aparata na organizme, Falbe je kazala da kratak i loš san djeteta može dovesti i do problema u njegovom ponašanju, lošim rezultatima u školi, kao i do problema gojaznosti.

Cjelokupni rezultati istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu Pediatrics.



(Anadolija)

subota, 3. siječnja 2015.

U Japanu je ilegalno biti debeo?

U Japanu postoji zakon koji od građana određene dobne grupe zahtijeva da se mjere svake godine, a za one koji pređu preporučeni obim struka, uvode se posebne mjere. Ipak, ne postoji neka određena kazna za pretile osobe u Japanu.

Metabo zakon, nazvan prema japanskom oficijelnom imenu za gojaznost – metabolički sindrom, donesen je u aprilu 2008. godine i godišnjim je pregledima dodao i obavezno mjerenje obima struka za sve osobe između 40 i 75 godina.

Muškarci obima struka preko 85,09 cm i žene iznad 90,17 cm, spadaju u riskantnu grupu i preporučuje im se da potraže stručnu pomoć kroz savjetovanje i monitoring preko maila i telefona. Ipak, za one koji se ne drže savjeta, ne postoji nikakva kazna.

Neki građani su se žalili kako ih je sram skidati se prilikom mjerenja, tako da je japanska vlada odlučila da pacijentima dozvoli da prilikom mjerenja obima struka ostanu potpuno obučeni, nakon čega se od konačne cifre oduzima 1,5 cm.

Često pitanje koje se postavlja u vezi ove diskusije jeste slučaj sumo hrvača. Budući da se zakon odnosi na građane između 40 i 75 godina, većina sumo hrvača tokom svoje karijere neće biti mjerena. Primjerice, Kyokutenho Masaru je bio najstariji hrvač koji je osvojio prvenstvo sa 37 godina.

Još jedno od pitanja koje se postavlja jeste šta je sa ljudima koji su prirodno visoki, krupni, mišićavi ili pak imaju određene fizičke anomalije ili stanja poput smanjenog rada štitne žlijezde.

Dakle, u Japanu biti debeo nije ilegalno, prije bi se to mogao nazvati porez na gojaznost. Japanska vlada propisala je kazne za kompanije koje se ne približe ovim ciljevima kad su njihovi uposlenici u pitanju. Pojedinci ni u kom slučaju ne mogu biti kažnjeni, iako su pod velikim pritiskom kolega i nadređenih, budući da su vlasnici kompanija, ukoliko ne postignu određene ciljeve primorani da plate skoro 10 puta veći iznos za program državnog zdravstvenog osiguranja. Također, gojazni ljudi su često prilikom traženja posla žrtve diskriminacije.




(Klix.ba)

petak, 2. siječnja 2015.

Nepravilna ishrana i fizička neaktivnost su najveći problem

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH djeluje kao institucija odgovorna za realizaciju javno zdravstvenih funkcija od interesa za Federaciju BiH, usmjerenih na nadzor i unapređenje zdravstvenog stanja stanovništva i organizacije zdravstvene zaštite u FBiH.

U saradnji sa svim javno zdravstvenim ustanovama, drugim sektorima u zemlji i brojnim međunarodnim organizacijama, Zavod za javno zdravstvo FBiH dominantno je orijentiran na nadzor nad faktorima rizika po zdravlje i vodećih uzroka smrti i obolijevanja stanovništva, te definiranje sistemskih mjera prevencije oboljenja i promocije zdravlja u skladu s konceptom novog javnog zdravstva. 

Direktor Zavoda Željko Ler kazao je Agenciji FENA da je, osim oko 40 programa iz domena redovnih poslova monitoringa zdravstvenog stanja stanovništva u FBiH, Zavod tokom 2014., u skladu s planom rada, finalizirao i mnoga istraživanja. 

"Iz domena stručno-referalnih asistencija i konsultacija relevatnim ustanovama u sektoru zdravstva kao i drugim sektorima, Zavod je finalizirao nekoliko dokumenata među kojima je Strategija borbe protiv nasilja u porodici u FBiH (2012-2017) i Strategija radioaktivnog otpada usvojena 2013. nakon čega se pristupilo izradi pravilnika koji regulira tu oblast", kazao je prim. dr. Ler. 

Ističe da su uposlenici Zavoda, prvenstveno Službe za epidemiologiju, u protekloj godini sudjelovali u sanaciji posljedica poplava, koje su u proljeće pogodile Federaciju BiH. 

"Zahvaljujući nizu higijensko-profilaktičkih mjera nije došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, a izbjegnute su masovne epidemije crijevnih zaraznih bolesti, koje su bile najveća prijetnja. Mjerama dezinsekcije iz zraka smanjena je brojnost komaraca, kao mogućih vektora zaraznih oboljenja te nije registriran nijedan slučaj tzv. groznice zapadnog Nila", kazao je. 

Pojavom epidemije ebola virusne hemoragične groznice u zemljama zapadne Afrike, Zavod se, kaže, aktivno uključio u pripreme zaštitnih mjera za slučaj unošenja bolesti u našu državu. 

Upravno vijeće Zavoda za javno zdravstvo FBiH usvojilo je plan aktivnosti za 2015. godinu koji sadrži respektabilan spektar javno zdravstvenih aktivnosti monitoringa zdravstvenog stanja stanovništva, istraživanja, edukacije i promocije zdravlja koncipiranih putem dvaju osnovnih strateških ciljeva, a to su jačanje vodeće uloge Zavoda unapređenjem temeljnih funkcija te kontinuiranim proaktivnim djelovanjem na donosioce odluka, politiku, struku i javnost. 

Jačanje vodeće uloge Zavoda unapređenjem temeljnih funkcija, bazira se, kaže Ler, na više kompleksnih aktivnosti kontinuiranog monitoringa faktora rizika vezanih za stil i ponašanje stanovništva, okoliš, te korištenje zdravstvene zaštite, kao i realizaciju populacionih istraživanja te unapređenje promotivno-preventivnih aktivnosti, edukacije i stručno-referalnih aktivnosti. 

Za 2015. godinu, Zavod planira i nastavak realizacije značajnih edukativnih aktivnosti, te izradu tematskih programa edukacija iz javnog zdravstva. 

Dio istog strateškog cilja je i unapređenje stručno-referalnih aktivnosti putem asistencija i konsultacija relevantnim ustanovama u sektoru zdravstva kao i drugim sektorima u izradi prijedloga zakonskih i podzakonskih i drugih pratećih akata za prevenciju zaraznih i malignih bolesti i imunizaciju stanovništva. 

U okviru strateškog cilja kontinuirano proaktivno djelovanje na donosioce odluka i politika, struku i javnost, Zavod za 2015. godinu planira jačanje suradnje i koordinacije s relevantnim ustanovama prvenstveno Federalnim ministarstvom zdravstva, Odjelom za zdravstvo Federalnog parlamenta, kantonalnim zavodima za javno zdravstvo kroz zajednicu zavoda i udruženje specijalista javno zdravstvenih disciplina u FBiH te održavanje suradnje s relevantnim međunarodnim organizacijama. 

Zavod za javno zdravstvo FBiH za period koji slijedi inicirao je određene aktivnosti i mjere u zdravstvenom sektoru poput izrade respektabilnog broja zakona i podzakonskih akata, nastavka aktivnosti na provedbi revizije i reforme zdravstveno-informacijskog sistema te kontinuiranog nadzora parametara zdravstvene ispravnosti hrane, kao i detekciju polutanata u zraku i zemljištu. 

Među iniciranim mjerama je i jačanje programa prevencije usmjerenih na promociju zdravlja i prevenciju faktora rizika, te izdvajanje dijela sredstava iz akciza na visokotarifnu robu (duhan, alkohol i drugo) za formiranje fonda namijenjenog za finansiranje promotivno-preventivnih programa u FBiH. 

Zavod za javno zdravstvo FBiH izradio je, na osnovu podataka iz zdravstvenih ustanova s područja FBiH, izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva. Ti podaci prikazani su u formi međunarodno preporučenih pokazatelja, za razdolje od 2009. do 2013. godine, radi uvida neophodnog donositeljima odluka za planiranje aktivnosti usmjerenih ka unapređenju zdravlja stanovništva u FBiH.

Prema tom izvještaju, slično državama u regiji, i u Federaciji BiH izraženo je demografsko starenje stanovništva s trendom povećanja broja stanovnika starijih od 65 godina koji je 2013. iznosio 14,2 posto. 

Stopa nataliteta u FBiH u 2012. je iznosila 8,4 posto i zadržala lagani trend opadanja u razdoblju 2009. - 2013. godine, stopa opće smrtnosti je imala srednju vrijednost od 8,7 posto, a smrtnost dojenčadi iznosi 7,5 posto, zbog čega je prirodni priraštaj zadržao trend opadanja i s vrijednošću od -0,3 posto ima izrazito nepovoljnu vrijednost i vodi u prirodnu depopulaciju. 

U razdoblju 2009. do 2013. opća stopa mortaliteta (umiranje) u FBiH bilježi lagani, ali kontinuiran rast. Vodeći su uzroci smrti povezani s visokom prevalencom faktora rizika te porastom učešća kroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva. 

Prema podacima mortalitetne statistike za 2013. godinu, u Federaciji BiH nezarazna oboljenja su, u ukupnom mortalitetu, imala učešće od 97 posto, povrede i trovanja imala su učešće od dva posto, a zarazna oboljenja s jedan posto. 

Vodeći uzroci smrti povezani su s visokom prevalencom faktora rizika, te porastom učešća hroničnih bolesti u obolijevanju stanovništva. Prema dijagnozama, u razdoblju od 2009. do 2013. vodeći uzroci smrti stanovništva su moždani udar iz skupine cerebrovaskularnih bolesti, kardiomiopatija iz skupine drugi oblici srčanih oboljenja, srčani zastoj i akutni infarkt miokarda iz skupine ishemičnih oboljenja srca, te maligna neoplazma bronha i pluća. 

Registriran je pad stope smrtnosti od moždanog udara, a porast smrtnosti od malignih neoplazmi. 

U razdoblju 2009. - 2013. stopa obolijevanja za ukupno stanovništvo FBiH, dobivena iz ambulantno-polikliničkog morbiditeta, imala je neznatnu tendenciju rasta. 

Kao i prethodnih godina, zdravlje stanovništva FBiH i u 2013. u najvećem procentu bilo je ugroženo prisustvom nezaraznih bolesti (94,4 posto, te značajno manje povredama (2,9) i zaraznim bolestima (2,7 posto). 

Prema dijagnozama, najzastupljenije su akutne infekcije gornjih dišnih puteva (koje imaju trend opadanja), hipertenzivna oboljenja (koja pokazuju trend porasta), akutni bronhitis, bronhiolitis, cistitis i dorzopatije, čije su se stope neznatno mijenjale. 

U Federaciji BiH u 2013., kao i prethodnih godina, vodeće hronične bolesti su bile hipertenzivna oboljenja, mentalni poremećaji, bolesti koštano-mišićnog sustava i šećerna bolest, koji pokazuju lagani trend porasta. 

Najčešći poremećaji mentalnog zdravlja od 2009. do 2013. su neurotski, sa stresom povezani i somatski poremećaji. Slijede poremećaji raspoloženja, a na trećem mjestu su shizofrenija, shizotipalni i sumanuti poremećaji. Navedeni poremećaji mentalnog zdravlja iz godine u godinu su u blagom porastu. 

U 2013. došlo je do smanjenja stope registriranih malignoma. Prosječna dob oboljelih je 63 godine (64 kod muškaraca, 61 kod žena). U odnosu na vodeće maligne neoplazme, kod muškaraca dominira rak pluća, traheje i bronha, rak prostate te rak želuca, a kod žena rak dojke i grlića maternice. 

U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti u 2013. godini, najveći udio (86,01 posto) čine respiratorne zarazne bolesti, što je više nego 2012. (84,48posto). Udio crijevnih zaraznih bolesti (8,56 posto) je manji nego 2012. godine (11,5 posto), dok je u 2013. registrirano više parazitarnih bolesti (2,26 posto) nego prethodne godine (1,39 posto), prije svega zbog većeg broja slučajeva skabijesa. 

Programom obavezne imunizacije djece u 2013. u FBiH, osim za BCG, nije postignut poželjni obuhvat za ostala cjepiva. Nadzor nad EPI bolestima je uglavnom pasivan, osim za akutnu AFP (akutna flakcidna paraliza), gdje se svaki slučaj mlitave paralize istražuje, laboratorijski i epidemiološki. 

Pred kraj 2009. godine, u okviru programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za te dvije bolesti (referalni laboratorij KCUS-a i kontrolni laboratorij u Luksemburgu). 

Od registriranja prvog slučaja (1986. godine) do kraja 2013. u BiH je registrirano 250 osoba s HIV-om, od kojih 127 u stadiju AIDS-a, a 80 posto osoba s HIV/AIDS-om je muškog spola. Prosječna dob dosad ukupno oboljelih je oko 40 godina.

Po mišljenju stručnjaka, vodeći faktori rizika po zdravlje stanovništva u Federaciji BiH su nepravilna ishrana, pušenje, alkohol, droga psihotropnih supstanci, fizička neaktivnost i stres, a povezani su s razvojem bolesti srca i krvnih sudova i raka kao vodećim uzrocima smrti stanovništva FBiH. 

Prema rezultatima istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH, nepravilna ishrana i izostanak fizičke aktivnosti značajan su zdravstveni problem u svim grupama stanovništva. Tako je čak 22,5 posto populacije odraslih gojazno, od čega nešto više žene u odnosu na muškarce. Samo 24,6 posto odraslih fizički je aktivno i to više muškarci u odnosu na žene. 

Rezultati istraživanja potvrđuju da 44,1 posto odraslog stanovništva spada u kategoriju stalnih pušača, od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. 

Istraživanjem je ustanovljeno i to da 28,8 posto odraslog stanovništva (od čega 46,1 posto muškaraca i 11,0 posto žena) konzumira najmanje jedno alkoholno piće tokom jednog ili više dana u prethodnom mjesecu.




(Fena)