Žene u EU zarađuju 16,4 posto manje od muškaraca

Razlika u platama između muškaraca i žena narasla je na 16,4 posto u 2013. godini u eurozoni, prema podacima koje je u četvrtak objavio Evropski ured za statistiku Eurostat.

U Estoniji je najveća razlika u platama i dostiže 29,9 posto u 2013. godini. Slijedi Austrija sa 23 posto, Republika Češka sa 22,1 posto i Njemačka sa 21,6 posto.

Najmanja razlika je u Sloveniji (3,2 posto), na Malti (5,1), u Poljskoj 6,4, Italiji 7,3 i u Hrvatskoj 7,4 posto.

Francuska je u sredini, s razlikom od 15,2 posto, kao Švedska.

Eurostat je objavio ove statistike povodom Međunarodnog dana žena 8. marta, ali je naglasio da se razlike između muškaraca i žena na tržištu rada ne odnose samo na razlike u platama.

Dvije trećine direktora i rukovodilaca su muškarci, dok su dva od tri uredska zaposlenika žene.

(Fena)

Read More

Eurostat: Potrošnja energije u EU u 2013. kao devedesetih godina

Potrošnja energije u zemljama Evropske unije u 2013. godini pala je na nivo koji je posljednji put zabilježen devedesetih godina.

Ovaj podatak objavio je danas Ured za statistiku Evropske unije, Eurostat, naglašavajući kako je bruto potrošnja unutar EU tokom 2013. godine bila ekvivalentna 1.666 triliona tona nafte u odnosu na 1.686 triliona tona u 2012. i 1.698 triliona u 2011. godini. 

Ovaj Izvještaj pojavio se uslijed zategnutih odnosa između bloka evropskih zemalja i glavnog dobavljača plina za evropske zemlje, Rusije. 

Evropski povjerenik za energetiku Maros Sefcovic 02. februara u Varšavi je razgovarao s poljskim liderima o načinima poboljšanja sigurnosti energenata za 28 zemalja evropskog bloka. Poljska, koja je ovisna o Rusiji za oko 60 posto plina, uputila je apel EU da, zbog krize u Ukrajini, smanji ovisnost o uvozu energenata.

Izvještaj Eurostata također je pokazao kako je tokom 2013. godine EU zabilježila energetsku ovisnost u iznosu od 53 posto. Estonija i Danska, sa druge strane, prikazane su kao najmanje ovisne članice EU kada je riječ o poštrošnji energenata. Prema Izvještaju, najveći udio domaće proizvodnje nukleralne energije iznosio je 29 posto u 2013. godini. Obnovljivi izvori iznosili su 20 posto, plin 17 posto, nafta devet posto, dok je na neobnovljivi otpad "otišlo" jedan posto. 

Među pet zemalja koje troše najveće količine energije, prvo mjesto sa 76,9 procenata "pripalo je" Italiji. 

Kipar i Malta imaju najveći udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 100 posto. Nakon ove dvije zemlje, Latvija postiže 99 posto svoje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, Portugal sa 91,1 posto, a Litva na 91,1 posto.

Francuska i Belgija su visoko ovisne zemlje o proizvodnji nuklearne energije, pokazuju podaci Eurostata.

(Anadolija)

Read More

SAD i Kina vuku globalni rast od 3,8 posto u 2015. godini

U 2015. godini, prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, očekuje se oporavak i rast globalne ekonomije od 3,8 posto, u poređenju s prošlogodišnjih 3,3 posto, a svjetski analitičari procjenjuju da će globalni rast predvoditi Kina i SAD, dok će eurozona ponovo postati bolna tačka svjetske privrede s minimalnim rastom od 0,8 posto.

Kineska privreda će u ovoj godini usporiti rast s prošlogodišnjih 7,3 na 7,1 posto, jer će se okrenuti većoj unutrašnjoj potrošnji, nauštrb investicija, dok je Japan skliznuo u recesiju i prognoze u 2015. su da će opravak BDP-a biti najviše 0,8 posto, smatraju analitičari navodi AP. 

Jedan od razloga za očekivani oporavak globalne privrede je niska cijena nafte, koja je prepolovljena od ljeta prošle godine, tako da analitičari očekuju da će se ona zadržati na tom nivou i u 2015. i podstaći rast u većini zemalja, jer će potrošači moći više novca da izdvoje za druge stvari, dok za kompanije to znači manje troškove poslovanja. 

Niska cijena nafte mogla bi pomoći ekonomijama EU i Japana da održe minimalni rast BDP-a. 

Prema procjeni analitičara Ekonomist magazina, Kina je i dalje najveći neto izvoznik direktnih stranih investicija u svijetu i njen juan bi mogao da se pridruži klubu izabranih zemalja koje pretenduju da budu vlasnici svjetske rezervne valute. 

Usporavanje kineske privrede, prema ocjenama svjetskih analitičara, mogao bi da utiče na ostatak svijeta dvojako: prvo, izvoz u Kinu bi oslabio i to bi uticalo na zemlje kao što su Njemačka, jer bi opala tražnja za alatnim mašinama neophodnih za industrijsku ekspanziju Kine i za sirovinama poput onih iz Australije. 

Usporavanje kineske privrede u 2015. ujedinit će proizvođače nafte da održe nisku cijenu "crnog" zlata u ovoj godini. 

Drugo, prema očekivanjima analitičara, Kina će izvoziti deflaciju u ostatak svijeta, jer cijene robe iz Kine već padaju i taj trend će se nastaviti. 

SAD i Evropa će biti preplavljene jeftinom kineskom robom i to u slučaju eurozone, može dovesti do deflacije. 

Analitičari investicione banke JP Morgan Chase i IHS Global Insighta, smatraju da će SAD u 2015. imati najveći rast u protekloj deceniji od 3,1 posto. 

Ubrzanje rasta američke privrede je ključni razlog zašto analitičari očekuju da globalna ekonomija raste brže, na oko tri posto, u odnosu na 2,5 posto u 2014. godini. 

S tom prognozom saglasan je i MMF. 

U ovoj godini očekuje se jačanje tržišta nekretnina u SAD i poslovnih investicija i na tome analitičari zasnivaju svoje prognoze za oporavak američke privrede. 

Analitičari, međutim, upozoravaju da će Federalne rezerve, vjerovatno, podići baznu kamatnu stopu na dolar, koja je prvi put u proteklih šest godina blizu nule. 

Japan, treća po veličini ekonomija svijeta, kako se očekuje, mogla bi da raste skromnih 0,8 posto, prema procjenama OECD-a i MMF-a i to predstavlja pad s 0,9 posto koliko se prognozira da će biti na kraju 2014. uz podsjećanje na značajnih 1,54 posto u 2013. 

Japan je izgubio svoj zamajac rasta, još u aprilu 2014. nakon što je premijer Shinzo Abe uveo porez na potrošnju, a drugo povećanje tog poreza, koje je zakazano za oktobar 2015. godine, premijer Abe možda će odložiti, prenosi časopis BusinessWeek. 

Kao i Kina, Indija je klasificirana kao "ekonomija u nastajanju" od strane OECD-a, a očekuje se da njena ekonomija raste robustnih 6,4 i 6,6 posto, prema procjenama MMF-a i OECD-a, u 2015. godini, što je značajni porast u odnosu na 5,6 posto u 2014. MMF procjenjuje da će narednih godina u Indiji rasti izvoz i investicije. 

Njemački Deutsche Welle prenosi procjene evropskih analitičara da će eurozona ponovo postati bolna tačka svjetske privrede, jer se u 2015. predviđa minimalan privredni rast od svega 0,8 posto. 

Bitka Evropske centralne banke (ECB) protiv deflacije nastavit će se i u 2015. godini, u okruženju gdje se očekuje minimalni rast privrede, niska cijena nafte na svjetskom tržištu i u atmosferu općeg nedostatka inflatornih pritisaka. 

Prema prognozi Bundes banke, njemačka privreda će 2015. godine imati rast od samo jednog procenta. 

Britanski Guardian smatra da će se svjetska ekonomija u 2015. naći na raskršću, jer će jedna staza voditi ka oporavku ukoliko cijena nafte na svjetskom tržištu ostane niska, što će podstaći potrošnju i investicije. 

Druga staza može voditi nazad ka recesiji, jer se očekuje da bi finansijska kriza mogla izbiti na tržištima u razvoju, a u nevoljama se može naći i eurozona zbog Grčke koja može biti izvor nestabilnosti. 

Prema procjenama analitičara Guardiana, ruska privreda će se naći pred dubokom recesijom u 2015. godini, čak i prije dramatičnog pada rublje, prenosi Tanjug. 

Dubina tog pada zavisit će od toga šta se bude dešavalo s cijenom nafte i koliko će biti jake "makaze" ekonomskih sankcija Zapada prema Rusiji.

(Fena)

Read More

Eurozona opstaje uprkos odlasku Atine

Njemačka Vlada vjeruje da će eurozona uspijeti da se izbori sa izlaskom Grčke iz te monetarne unije, piše magazin "Spiegel", pozivajući se na neimenovane izvore iz njemačke Vlade.

Spiegel navodi da kancelarka Angela Merkel i ministar finansija Wolfgang Schauble vjeruju da je eurozona od vrhunca krize 2012. godine provela oštre reforme čime bi eventualni izlazak Grčke mogao biti ublažen.

"Opasnost od širenja krize je ograničena, jer su se Portugal i Irska oporavili", piše magazin, pozivajući se na izvor iz Berlina.

Drugi izvor je naglasio da je krizni fond eurozone ili "Mehanizam za evropsku stabilnost" (ESM), efikasan i sada dostupan svim članicama.

Niko iz njemačke Vlade nije bio dostupan za bilo kakav komentar.

Još nije poznat način na koji neka članica eurozone može izaći iz monetarne unije, a da pritom ostane u EU.

List navodi da njemačka Vlada smatra da je izlazak Grčke iz eurozone skoro neizbježan ukoliko bi opoziciona stranka lijevog centra "Syriza" na čijem je čelu Aleksis Cipras pobijedila na izborima zakazanim za 25. januar.

Vanredni izbori u Grčkoj raspisani su nakon što poslanici ni poslije trećeg kruga glasanja nisu uspjeli da izaberu predsjednika.

Prema posljednjim rezultatima anketa, Syriza vodi ispred Nove demokratske partije premijera Antonisa Samarasa, koji je proveo nepopularne mjere štednje predviđene paketima međunarodne finansijske pomoći.

(Srna)

Read More

Minimalac od 8,5 eura "medvjeđa usluga" njemačkim radnicima?

U Njemačkoj je stupio na snagu zakon prema kome je "minimalac" osam i po eura po satu - zagovornici vjeruju da će tako biti uvećana potrošačka moć, a protivnici da će on uništiti mnoga radna mjesta.

Najveći "minimalac" unutar EU je u Luksemburgu - 11,10 eura po satu, dok u SAD-u "minimalac" iznosi 7,25 dolara (5,80 eura).

U Velikoj Britaniji minimalna primanja po satu su 6,50 funti (8,20 eura) i to za zaposlene građane starije od 21 godine. 

u Njemačkoj je sve manje zaposlenih pristupa sindikatu, pa su tarifni ugovori postali nedovoljni i neefikasni. 

Na zapadu Njemačke oko 14,6 posto ljudi zarađuje manje od 8,50 eura po satu, a na istoku je taj postotak značajno veći – 26,5 posto, navode njemački mediji. 

U SAD postoje pravila koja definišu minimalna primanja, pa samo pet posto zaposlenih radi za minimalac. 

Slično je i u Velikoj Britaniji, koja je još 1999. godine primijetila da tarifni sistemi nisu dovoljno efikasni, kao i pad interesa za sindikalnu zaštitu.

Uvođenjem minimalca, država se po prvi put opasno miješa u dosadašnje tarfine pregovore, upozoravaju u Udruženju poslodavaca Njemačke (BDA). 

Michael Burda, stručnjak za tržište rada, vjeruje da radnici koji će primati minimalac imaju najčešće loše kvalifikacije, što ih ekonomski gledano, čini manje produktivnim. 

Uvođenjem minimalca, industrija brze hrane, gastronomija, hotelijeri i druge branše koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu - povećat će ulaganja u kapital, dakle u mašine - smatra on. 

Tako će biti smanjen broj radnih mjesta, upozoravaju stručnjaci.

(Srna)

Read More

Luksemburg najbogatiji u EU, Rumuni i Bugari na dnu

Luksemburg je najbogatija država u EU, a slijede Njemačka i Austrija, dok u grupu najsiromašnijih spadaju Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Latvija i Mađarska.

Eurostat navodi da najveći nivo stvarne lične potrošnje po stanovniku ima Luksemburg, koji je 35 posto iznad prosjeka EU.

Njemačka i Austrija spadaju u grupu zemalja čija je potrošnja po stanovniku 20 posto iznad prosjeka EU.

Italija ima prosječnu potrošnju po stanovniku, dok su Danska, Finska, Švedska, Velika Britanija, Holandija, Belgija i Francuska deset do 15 posto iznad prosjeka EU.

Irska, Kipar i Španija spadaju u zemlje čija je potrošnja po stanovniku deset posto ispod prosjeka, dok su Portugal, Grčka i Malta od deset do 20 posto ispod prosjeka 28 zemalja EU.

Hrvatska, Estonija, Latvija i Mađarska imaju kupovnu moć 30 do 40 posto ispod prosjeka EU, a na dnu su Rumunija i Bugarska sa 40 i 50 posto ispod prosjeka Unije.

(Srna)

Read More

Od utorka u prometu nova novčanica od 10 eura

Nova novčanica od 10 eura, koju je Centralna evropska banka (ECB) najavila u novembru prošle godine, od sutra je u prometu, saopćeno je iz ECB-a.

U saopćenju se navodi da će nova novčanica od 10 eura, kao što je to bio slučaj i sa novčanicom od 5 eura, pored novog izgleda imati i razvijene specifičnosti sigurnosti. 

Read More