Nobelovac Muhammad Yunus stigao u Sarajevo

U organizaciji BBI banke u Sarajevo je danas stigao nobelovac Muhammad Yunus, bankar i ekonomista u svijetu poznat kao utemeljitelj koncepta društveno odgovornog poslovanja.

Nobelovac će sutra 22. marta u 10.00 sati u hotelu Evropa potpisati Memoranduma o saradnji sa BBI bankom i Centennial fondom iz Saudijske Arabije. 

Tim povodom u Sarajevo je stigao i Abdul Aziz Al-Mutairi, generalni direktor Centennial fonda.

Više puta respektabilni svjetski mediji i institucije proglašavala su Yunusa jednom od 25 najutjecajnijih osoba u svijetu. Nobelovac Muhammad Yunus je ličnost koja uživa podršku svjetskih lidera i sa Zapada i sa Istoka i koji je u svijetu prepoznatljiv kao borac protiv siromaštva. Profesor Yunus smatra da je društvo nepotrebno nametnulo siromaštvo ljudima te da je stvaranje svijeta bez siromaštva pitanje volje, saopćeno je iz BBI banke. 

Yunus je dobitnik mnogih prestižnih svjetskih nagrada na polju struke, za izuzetan društveni doprinos i 26 počasnih doktorata. Krajem prošle godine ugledni Centennial fond u čijem sastavu se nalaze stručnjaci iz najrazvijenijih zemalja svijeta dodijelio je Yunusu nagradu za životno djelo "Prince Abdulaziz bin Abdullah". 

Zajedno sa Yunusom novčana nagrada "Prince Abdulaziz bin Abdullah" za liderstvo i poduzetništvo dodijeljena je i Ameru Bukviću direktoru BBI banke.

(Klix.ba)

Read More

Vanjski dug BiH zbog rasta dolara povećan za skoro 70 miliona KM

Prema informacijama koje je za Klix.ba potvrdilo Ministarstvo finansija BiH, vanjski dug BiH je zbog rasta dolara tokom 2014. povećan za 68,5 miliona KM.

Pored dodatnog zaduživanja, na povećanje ukupnog vanjskog duga BiH utjecao je i rast dolara. Srednji kurs dolara, prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke BiH, iznosi 1,83 KM. 

Iz Ministarstva finansija BiH za Klix.ba kažu da povećanje javnog duga zbog rasta dolara na 68,5 miliona KM iznosi 8,86 posto od ukupnog povećanja.

(Klix.ba)

Read More

Putin želi zajedničku valutu sa Bjelorusijom i Kazahstanom

Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da je došlo vrijeme za razmatranje ideje o zajedničkoj valuti Rusije, Bjelorusije i Kazahstana.

"Mislim da je došlo vrijeme da razgovaramo o monetarnom udruživanju država članica Euroazijske ekonomske unije“, rekao je Putin prilikom sastanka sa predsjednicima Bjelorusije i Kazahstana, Aleksandrom Lukašenkom i Nursultanom Nazarbaevim.

Prilikom trilateralnog sastanka u Astani, Putin je naglasio da je zaštita finansijskih tržišta puno lakša kada se radi "rame uz rame".

Tema sastanka bila je iznalaženje načina kako bi se borilo sa sporim ekonomskim napretkom i kako bi se pronašlo rješenje za probleme nastale usljed pada cijena sirove nafte.

"Zemlje EEU-a mogu se postepeno integrisati u monetarnu uniju", rekao je Aleksej Likačev, zamjenik ruskog ministra privrednog razvoja.

(Klix.ba)

Read More

Katharine Viner imenovana za prvu ženu na čelu Guardiana

Katharine Viner postat će prva žena na položaju glavnog urednika novina The Guardian.

Viner, koja je trenutno glavna urednica websitea tih novina sa sjedištem u New Yorku, na ljeto će preuzeti dužnost od odlazećeg urednika Alana Rusbridgera, prenosi BBC. 

Viner se pridružila The Guardianu u 1997. i bila je zamjenica urednika ženskog izdanja i urednica subotnjeg izdanja. 

"Biti urednik Guardiana i Observera ogromna je privilegija i odgovornost", navodi Viner u izjavi za javnost. 

Ona je "počastvovana", dodala je, da "predvodi prvu klasu novinarskog tima uvaženog širom svijeta po nezavisnom razmišljanju, preciznoj analizi i digitalnoj inovaciji". 

Rusbridger, koji je urednik The Guardiana od 1995., izjavio je da će njegova nasljednica "unijeti ogromno iskustvo, šarm, toplinu i nezamislivu energiju" u svoju novu ulogu. 

Scott Trust, vlasnik medijske grupe Guardian, izabrao je Viner u konkurenciji s još jednim kandidatom tokom sedmosatnog sastanka.

(Fena)

Read More

Dolar u najjačem položaju od 2003., uskoro izjednačenje sa eurom

Američki dolar jučer je oborio 12-godišnji rekord u odnosu na evropsku valutu dosegnuvši odnos 1:1,04.

Riječ je o najvećem skoku dolara još od devetog januara 2003. godine, a ukoliko američka valuta nastavi jačati euro bi mogao biti prestignut za nekoliko dana.

Pored eura, svoj sve slabiji odnos prema američkom dolaru bilježi i britanska funta koja je u petak dostigla najslabiju tačku još od 22. juna 2010. godine. Danas, jedna funta vrijedi 1,47 američkih dolara.

Dolar je nastavio sa jačanjem u odnosu na najveće svjetske valute, a time je prolongirana dinamika ohrabrenja investitora koji sve više ulažu u Sjedinjene Američke Države u iščekivanju podizanja kamatnih stopa po prvi put od 2006. godine.

(Klix.ba)

Read More

Nafta u FBiH poskupjela za pet feninga

U Federaciji BiH je nafta poskupjela za pet feninga, potvrđeno je iz Ministarstva trgovine, javila je Federalna televizija (FTV).

Nakon ovog, trećeg poskupljenja goriva u posljednjih petnaestak dana, litar dizela u Federaciji BiH trebao bi u prosjeku koštati 2,05 KM, a benzina oko dvije KM.

Dok se u Bosni i Hercegovini najavljuju poskupljenja, Međunarodna agencija za energiju saopćila je da se očekuje dodatno pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu, budući da je nivo zaliha ovog energenta u SAD-u i dalje visok.

(Fena)

Read More

Očekuje se dodatno pojeftinjenje nafte

Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopćila je danas da se očekuje dodatno pojeftinjenje nafte na svjetskom tržištu, pošto je nivo zaliha ovog energenta u SAD i dalje visok.

Tijelo koje predstavlja najveće uvoznike nafte navodi u mjesečnom izvještaju da je "nesigurno" stabilizovanje cijene do kojeg je došlo u posljednje vrijeme.

"Iza fasade stabilnosti tek treba da se osjeti uticaj rebalansa do kojeg je došlo usljed velikog pada cijena", navodi se u izvještaju, prenio je AP.

Nafta je danas pojeftinila uoči objavljivanja ove analize. Barel se u SAD trenutno prodaje za 46,02 dolara.

Nafta je pojeftinila sa cijene od 100 dolara za barel prošlog ljeta na oko 47 dolara u januaru, a potom se u posljednjih nekoliko sedmica cijena barela približila granici od 50 dolara.

(Srna)

Read More

Od 16. marta naplata putarine na dijelu autoputa Banja Luka-Gradiška

Od ponedjeljka, 16.marta, počinje naplata putarine na dijelu autoputa Gradiška-Banja Luka, a cijena će iznositi od dvije do 10 KM, u zavisnosti od kategorije vozila - potvrđeno je danas iz preduzeća "Autopotevi RS".

U funkciji će biti otvoreni sistem naplate putarine, koji podrazumijeva jednu glavnu prilaznu rampu na autoputu, koja se nalazi u mjestu Jakupovci.

Kroz naplatnu stanicu "Jakupovci" vodi ukupno šest saobraćajnih traka, na kojima će se usluge naplaćivati standardnim, odnosno blagajničkim i elektronskim načinom naplate putarine.

Korisnici usluga putarinu će moćo da plaćaju u važećoj domaćoj valuti, odnosno KM, kao i u eurima, gotovinskim plaćanjem, pretplatom i bankovnim karticama.

Iz "Autoputeva RS-a" dodaju da će, po završetku autoputa Banja Luka-Doboj i spajanjem na autoputu Gradiška-Banja Luka, otvoreni sistem biti zamjenjen zatvorenim, tako da će naplatne rampe biti postavljene na svim prilazima autoputu.

(Fena)

Read More

Željeznice FBiH u 2014. u odnosu na godinu ranije prevezle više robe, a manje putnika

Željeznice FBiH u 2014. godini prevezle su 8.491.617 tona robe, što je dva posto manje u odnosu na planirano i četiri posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Također, ostvareno je 884.094.865 neto tonskih kilometara (NTKM), što je 11 posto više u odnosu na planirano i 12 posto više u odnosu na 2013., te predstavlja najveći ostvareni rad u NTKM dosad u ŽFBiH. 

Iz ŽFBiH ističu da su navedeni rezultati ostvareni uprkos elementarnim nepogodama koje su u maju 2014. godine zadesile BiH i cijeli region. 

Zbog teško oštećene željezničke infrastrukture, u maju je zabilježen pad prijevoza od 200.000 tona ili 27 posto u odnosu na planirano, a u junu je prijevoz smanjen za 90.000 tona ili 11 posto. Tokom augustovskih poplava prijevoz je smanjen za oko 30.000 tona ili četiri posto. 

Također, zbog velikih oštećenja na pruzi Banja Luka - Prijedor, odnosno, između stanica Potkozarje - Piskavica u Republici Srpskoj, prijevoz rude iz Omarske za Željezaru Zenica bio je onemogućen željezničkim saobraćajem skoro čitav oktobar, što je umanjilo količinu prevezene za oko 200.000 tona. 

Tokom 2014. prevezena su ukupno 357.404 putnika, što je 13,99 posto manje u odnosu na 2013., a 23,93 posto manje u odnosu na Plan za 2014. 

Ostvareno je ukupno 22.616.834 putničkih kilometara, što je 9,64 posto manje u odnosu na 2013., a 21,09 posto manje u odnosu na Plan za 2014. 

Prosječan put jednog putnika iznosio je 63,28 km, što je 3,74 posto više od planiranog, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

(Fena)

Read More

Proizvodnja u eurozoni u padu

Industrijska proizvodnja u eurozoni bila je u blagom padu tokom januara, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku (Eurostat).

U saopštenju se navodi da je industrijska proizvodnja u eurozoni u januaru bila u padu za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, iako se očekivao blagi rast.

Na nivou prethodnih 12 mjeseci, proizvodnja u eurozoni bila je u porastu za 1,2 posto.

U proteklih 12 mjeseci fabrička proizvodnja u Francuskoj zabilježila je blagi rast od 1,6 posto, što je bolje od Njemačke, koja je imala rast od jedan posto.

Najveću zabrinutost u eurozoni izaziva Italija, gdje je proizvodnja u proteklih godinu dana pala za 2,2 posto.

(Srna)

Read More

Ekonomska aktivnost u BiH bez pozitivnih pomaka

Malobrojni dostupni pokazatelji iz januara 2015. ne ukazuju na pozitivne pomake u odnosu na prethodnu godinu kada je riječ o ekonomskoj aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Jedan od glavnih pokazatelja aktivnosti je bilo smanjenje obima vrijednosti vanjske trgovine uslijed pada izvoza od 1,3 posto i uvoza 2,8 posto u odnosu na januar prethodne godine. Uprkos relativno (u odnosu na prethodne godine) visokoj pokrivenosti uvoza izvozom na 66,2 posto ovo se teško može smatrati pozitivnim kretanjem. Naime, smanjenje izvoza bi moglo ukazivati na slabljenje aktivnosti realnog sektora, dok bi pad uvoza mogao biti posljedica slabe domaće tražnje i izvoza, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Pri tome, na slabu aktivnost u realnom sektoru posebno ukazuje stagnacija prerađivačke industrije. Posljedica slabe finalne potrošnje i nominalnog pada robnog uvoza u januaru je bilo blago smanjenje prihoda od indirektnih poreza. Ipak, realno smanjenje vanjske trgovine bi moglo biti nešto slabije. Naime smanjenje robnog izvoza i uvoza bi djelomično moglo biti posljedica smanjenja izvoznih i uvoznih cijena na što djelomično ukazuje deflacija potrošačkih cijena od 0,9 posto (s obzirom na to da značajan dio potrošačkih dobara dolazi iz uvoza). 

Pri tome, kad je u pitanju domaća tražnja posebno ohrabruje realni rast prometa maloprodaje od 1 posto u odnosu na decembar, odnosno čak 8,3 posto u odnosu na januar prethodne godine.

U analizi se ističe da je FBiH tokom januara 2015. u odnosu na januar prethodne godine ( prema podacima FZZS-a) zabilježila pad industrijske proizvodnje od 1,7 posto, dok je u RS-u ( prema podacima RZZRS-a) za januar zbailježen skroman rast od 0,3 posto.

Tako je prema preliminarnim podacima BHAS-a za januar 2015. ukupna robna razmjena iznosila 1,622 milijarde KM i u poređenju sa istim mjesecom prethodne godine smanjena je za 2,2 posto. Glavni razlog za smanjenja ukupne robne razmjene u BiH je nizak nivo poslovne aktivnosti što je dovelo do istovremenog pada kako izvoza tako i uvoza.

Ukupni bh. izvoz u januaru 2015. godine iznosio je 646,2 miliona KM i u odnosu na isti mjesec smanjenjen je za 1,3 posto. 

U okviru bh. izvoza, pored naftnih derivata, najviše su 'podbacili' tradicionalni bh. izvozni proizvodi, kao što bazni metali, hemijski i prehrambene prerađevine. S druge strene, ukupni bh. uvoz u januaru 2015. godine iznosio 957,4 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 2,8posto u odnosu na januar prethodne godine. 

Vanjskotrgovinski robni deficit u januaru 2015. godine iznosio je 329,2 miliona KM i u poređenju sa januarom prethodne godine smanjen je za 5,8 posto. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom u BiH u januaru 2015. godine djelimično je poboljšana u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 66,2 posto, kaže se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

(Fena)

Read More

EU: Usaglašen investicioni paket od 315 milijardi eura

Ministri finansija zemalja EU usaglasili su danas detalje investicionog plana vrijednog 315 milijardi eura da bi podstakli rast evropske privrede bez povećanja duga.

Ministri žele da prvi projekti budu pokrenuti do kraja ove godine. Poslanici Evropskog parlamenta sada treba da odobre ovaj fond.

"Ovaj plan je odgovor koji nam je potreban da bismo se suprotstavili glavnom nedostatku evropske ekonomije: nedostatku investicija", izjavio je Pierre Moscovici, komesar EU za ekonomiju.

On je dodao da su investicije u EU opale za 15 do 20 posto od 2008. godine.

Četvorogodišnji investicioni plan sastavljen je poslije poziva predsjednika Evropske komisije Jean Claude Junckera da se pruži podrška rizičnijim projektima, od aerodroma do pruga, da bi se ublažile posljedice finansijske krize.

Uspostavljanje Evropskog fonda za strateške investicije (EFSI) bilo je osjetljivo pitanje, pošto države EU strahuju da njihovi projekti neće biti izabrani sa liste od skoro 2.000 prijedloga, ukupne vrijednosti 1,3 triliona eura.

Pojedini evropski poslanici strahuju da će zapadnoevropske zemlje biti favorizovane u odnosu na siromašnije, istočne članice evropskog bloka.

(Srna)

Read More

Sony ukida 1.000 radnih mjesta u Lundu

Japanski elektronski gigant Sony najavio je danas da će ukinuti hiljadu radnih mjesta u Lundu, na jugu Švedske, saopštio je portparol švedskog sindikata inženjera Lasse Årling.

"Ovo je jutros saopšteno zaposlenima, ali nije preciziran tačan datum", izjavio je Arling za AFP.

Za sada niko iz kompanije Sony nije bio dostupan za potvrdu ovih informacija.

Kompanija Sony Mobile nailazi na poteškoće zbog snažne konkurencije u proizvodnji mobilnih telefona te je početkom februara najavila ukidanje 2.100 radnih mjesta.

Cilj je da se za 30 posto smanji broj zaposlenih. Kompanija je u posljednjem kvartalu registrovala gubitak od 1,2 milijarde dolara.

(Srna)

Read More

Otvorene prijave za konferenciju Microsoft Network 5

Microsoft BiH najavio je petu poslovno-tehnološku konferenciju Microsoft NetWork 5, koja će od 27. do 29. aprila biti održana u Neumu.

Konferencija će učesnicima ponuditi više od 70 kvalitetnih predavanja renomiranih predavača iz Bosne i Hercegovine i regije, raspoređenih u šest cjelina, s poslovnim predavanjima, studijama slučaja, predavanjima za programere i IT profesionalce. 

Prijave za konferenciju su otvorene do 20. aprila. Kao i prethodnih godina, Microsoft BiH je osigurao posebnu kotizaciju za redovne studente. 

Direktor Microsoft BiH Omar Krivošija izjavio je da značajan dio konferencije planiraju posvetiti temama vezanim za Azure i Office 365, hibridne scenarije koji podrazumijevaju paralelnu upotrebu on-premise i cloud rješenja, razvoj nove generacije aplikacija, ali i teme vezane za sigurnost podataka i zaštitu privatnosti, pametno i sigurno upravljanje mobilnim uređajima, transformaciju poslovanja, povećanje produktivnosti uz ostvarivanje ušteda te novu generaciju Microsoft proizvoda, među kojima su Windows 10 i novi Office s pratećim proizvodima. 

Dodao je da će tokom konferencije, uz podršku partnera i predavača, prikazati i čitav niz scenarija upotrebe Microsoft i partnerskih rješenja koja mogu poboljšati produktivnost u javnom, privatnom i akademskom sektoru, saopćeno je iz Microsofta BiH.

(Fena)

Read More

Banjalučka Bema od marta proizvodi kvalitetne domaće cipele

Krajem marta, u banjalučkoj fabrici obuće "Bema" počinje proizvodnja prvih domaćih cipela, koje će biti jeftinije od uvoznih, a jednakog kvaliteta.

Za deset godina postojanja ovog preduzeća nije napravljen ni jedan par domaćih cipela, iako zvanični podaci kažu da je za to vrijeme proizvedeno više od 12 miliona pari različite obuće. 

Banjalučki obućari proizvodili su cipele sa etiketom najpoznatijih njemačkih i italijanskih obućarskih marki. Od tih kompanija dobijali su materijal i spisak (lijepih) želja, a za sve ostalo morali su sami da se snađu. 

Međutim, u "Bemi" su izračunali da bi više mogli da zarade ako bi proizveli samo hiljadu pari svoje obuće, nego da proizvedu deset hiljada pari obuće za strane partnere.

Iako je strani aranžman izuzetno nepovoljan, morali su da ga prihvate, jer je od tog posla zavisila egzistencija 1.250 radnika i njihovih porodica. Ista situacija je i u ostalim obućarskim preduzećima u BiH.

"I pored toga, fabrika obuće Bema prošle godine zaradila je više od 14 miliona maraka", ističe za Srnu direktor Fabrike Marinko Umičević.

On naglašava da obućarska industrija u BiH zapošljava više od 25 hiljada radnika, koji su raznim administrativnim mjerama, čiji su autori predstavnici EU i neki domaći političari, dovedeni u bezizlaznu situaciju. 

"Da bi se uništila obućarska industrija u BiH, koja je bila konkurencija poznatim kompanijama iz EU, mi smo sve do skoro morali da plaćamo pet puta veću carinu od naših poslovnih partnera iz Unije za uvoz repromaterijala iz zemalja Dalekog istoka",pojašnjava Umičević i napominje: 

"Naši carinici su nama uzimali 15 posto, a njihovi samo tri. Osim toga, obućarska preduzeća iz EU za finansiranje proizvodnje mogla su da dobiju izuzetno povoljne kredite od svojih banaka po stopi od jedan posto i grejs periodom od dvije godine". 

Istovremeno, strane banke privrednicima daju kredite po stopi od osam ili devet posto. 

BiH je čak peta zemlja u Evropi po izvozu obuće. Zbog toga zvuči nevjerovatno podatak da se uvozi čak 95 posto potrebnih količina obuće. I, uglavnom, to je ista ona obuća koja je nedavno izašla iz ovdašnjih proizvodnih hala!? 

Već godinama obućari u Srpskoj ne uspijevaju da se izbore sa političarima na nivou BiH za povoljnije uslove poslovanja, iako je i jednima i drugima jasno da bi to omogućilo proizvodnju i izvoz domaće obuće. 

Tek polovinom prošle godine uspjeli su da navedu zajedničke institucije da se obućarskoj industriji smanji carina sa 15 na tri posto za uvoz repromaterijala iz zemalja Dalekog istoka.

Ali, ta odluka je bila na snazi samo do kraja prošle godine, a onda je, kako vjeruju obućari, pod nekim pritiscima opet ukinuta.

"Morali da napravimo medijsku galamu tako da je na telefonskoj sjednici Savjeta ministara produžena prethodna odluka, ali opet samo do kraja ove godine" - ističe Marinko Umičević.

U banjalučkoj fabrici obuće uspjeli su da obezbijede obrtna sredstva za kupovinu repro materijala iz zemalja Dalekog istoka. Taj materijal je stigao u skladišta i krajem marta ove godine počinje proizvodnja domaćih cipela.

U ovom kolektivu planirali su da do kraja godine proizvedu dvadesetak hiljada pari domaćih cipela koje neće zaostajati po kvaliteti od uvoznih koje se sada ovdje prodaju /jer su oni i njih pravili/.

Već početkom maja kvalitetne domaće cipele građani će moći da kupe u "Beminoj" prodavnici u krugu ovog preduzeća po fabričkim cijenama. One će biti znatno jeftinije od uvoznih, koje se sada nude u ostalim prodavnicama.

Ako zaživi proizvodnja domaćih cipela, sasvim je izvjesno da će živnuti i obućarska industrija u Republici Srpskoj i prateća industrija, jer neko će pronaći interes da proizvodi pertle, drugi će se odlučiti za đonove ili kutije za pakovanje obuće i slično. 

Prema grubim računicama, u malim i srednjim preduzećima koja bi u Republici Srpskoj pratila obućarsku industriju za veoma kratko vrijeme posao bi moglo da dobije više od 2.500 novih radnika.

(Srna)

Read More

RiTE Ugljevik lani poslovao s gubitkom od 11 miliona KM

Preduzeće Rudnik i termoelektrana Ugljevik (RiTE) završilo je prošlu poslovnu godinu s netom gubitkom od 11.015.543 KM.

Uz RiTE Gacko, ovo preduzeće je još jedan prošlogodišnji gubitaš u elektroenergetskom sektoru RS-a.

Iz finansijskog izvještaja za 2014. godinu, objavljenom na Banjalučkog berzi, vidljivo je da su ukupni prohodi RiTE Ugljevik bili 139,1 milion KM, a rashodi 149,1 miliona KM.

Bruto gubitak prije oporezivanja je bio 10.004.828 KM, odloženi poreski rashodi perioda 1.010.715, pa je neto gubitak tekućeg perioda 11.015.543 KM.

Prosječan broj zaposlenih u RiTE Ugljevik, po osnovu stanja na kraju mjeseca, lani je bio 1.867.

Uprava je uz finsijski izvještaj dostavila i svoje viđenje poslovanja.

"Ostvareni negativan rezultat poslovanja od 11.015.543 KM je manji za pet posto od rebalansom predviđenog negativnog finansijskog rezultata od 11.542.000 KM", navodi rukovodstvo RiTE Ugljevik.

Na gubitak je, dodaju, utjecalo neplansko produženje planiranog remonta, prouzrokovano kvarom na generatoru u trajanju od 31 dan, što je predstavljalo neostvareni prihod i dodatne neplanirane troškove turbogeneratora u ukupnom iznosu od 14 miliona KM.

Također, navode i dodatne obaveze po osnovu zakona usvojenih u toku 2014. godine i to po osnovu Zakona o naknada,a za korištenje prirodnih resurasa u svrhu proizvodnje elekrične energije od 2,3 miliona KM, te po osnovu Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost od 0,3 miliona KM.

(Fena)

Read More

Pad vrijednosti eura u odnosu na dolar

Vrijednost eura pala je na najniži nivo za posljednjih jedanaest i po godina, dok je Evropska centralna banka objavila da naredne sedmice počinje program otkupa obveznica.

Zajednička evropska valuta iznosila je juče 1,0988 dolara, a kasnije se stabilizovala na 1,10 dolara, što je najniža vrijednost eura od septembra 2003. godine. 

Evropska valuta je u padu od maja kada se mijenjala za 1,4 dolara, dok dolar, s druge strane, raste u odnosu na druge valute.

Prije sedam godina, odnos eura i dolara bio je 1:1,6.

Evropska centralna banka (ECB) počet će u ponedjeljak, 9. marta, sa novim programom otkupa državnih obveznica, u nadi da će na taj način upumpati nova sredstva u posrnulu privredu eurozone. 

Prema proširenom programu ECB-a, ta institucija će za kupovinu korporativnih i državnih obveznica oslabljenih članica eurozone mjesečno izdvajati 60 milijardi eura, od marta ove do kraja septembra iduće godine.

Evropska centralna banka objavila je predviđanje da će rast privrede u eurozoni ove godine iznositi 1,5 posto.

(Srna)

Read More

Brisel se predomislio, ništa od ukidanja roaminga

Evropska unija obećala je ukinuti roaming tarife za podatkovne pakete do kraja 2015. godine. Ipak, čini se kako to neće biti uskoro.

Ako u inozemstvu koristite podatkovne pakete na svojim smartphone ili tablet uređajima, vrlo dobro se zna koliko skupo može biti ako prije putovanja zaboravite uzeti neki povoljniji paket namijenjen upravo roamingu. Većina mobilnih operatera dobro će naplatiti svaki put kad ćete koristiti e-mail, pretraživače weba ili aplikacije. 

Inicijativu za ukidanja roaminga započela je još 2013. godine tadašnja povjerenica za digitalne tehnologije Neelie Kroes. Mobilni operateri takav su potez dočekali na nož, očekivano, budući da su od roaming tarifa zarađivali goleme sume novca. 

Brisel se sada ipak predomislio po pitanju te inicijative te kažu kako operaterima treba više vremena da se konsolidiraju po pitanju manjka koji će ukidanje roaminga ostaviti u njihovim blagajnama. 

Iz Komisije se saznaje kako će ovaj slučaj doći na reviziju 2018. godine da se vidi hoće li se do tada stvoriti tržišni uvjeti za ukidanje roaminga. Međutim, ni tada nema garancije da će se inicijativa sprovesti. 

Do tad, predlažu mobilnim operaterima, da svojim korisnicima ponude popust na manje roaming usluge.

(Klix.ba)

Read More

Žene u EU zarađuju 16,4 posto manje od muškaraca

Razlika u platama između muškaraca i žena narasla je na 16,4 posto u 2013. godini u eurozoni, prema podacima koje je u četvrtak objavio Evropski ured za statistiku Eurostat.

U Estoniji je najveća razlika u platama i dostiže 29,9 posto u 2013. godini. Slijedi Austrija sa 23 posto, Republika Češka sa 22,1 posto i Njemačka sa 21,6 posto.

Najmanja razlika je u Sloveniji (3,2 posto), na Malti (5,1), u Poljskoj 6,4, Italiji 7,3 i u Hrvatskoj 7,4 posto.

Francuska je u sredini, s razlikom od 15,2 posto, kao Švedska.

Eurostat je objavio ove statistike povodom Međunarodnog dana žena 8. marta, ali je naglasio da se razlike između muškaraca i žena na tržištu rada ne odnose samo na razlike u platama.

Dvije trećine direktora i rukovodilaca su muškarci, dok su dva od tri uredska zaposlenika žene.

(Fena)

Read More

Zuckerberg otkrio jedino pitanje koje postavlja kad nekog zapošljava u Facebook

Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg otkrio je jedino pitanje koje postavlja kad nekog zapošljava u svoju kompaniju.

"Postavljam sebi pitanje: 'Da li je to osoba za koju bih i ja sam radio'”, rekao je Zuckerberg na kongresu Mobile World u Barceloni.

On je istakao i da je to prilično dobar test koji ga je do sada izvrsno služio.

Zuckerberg je jedan od najbogatijih ljudi svijeta, a njegovo bogatstvo se procjenjuje na 35 milijardi dolara.

"Facebook nije kompanija za svakoga", dodao je.

(Klix.ba)

Read More