Srbija: Svih sedam osoba, uključujući i bebu, stradalo u padu helikoptera

Helikopter Vojske Srbije "Mi-17", angažovan u akciji spašavanja bebe iz Novog Pazara, srušio nedaleko od beogradskog aerodroma.

Prema nezvaničnim informacijama poginulo je svih sedam osoba koje su se nalazile u letjelici, uključujući i petodnevnu bebu, javlja Blic.

U helikopteru je bilo sedam osoba, četiri člana posade, anesteziolog, medicinski tehničar i beba.

Podsjećamo, helikopter Vojske Srbije, koji je prevozio bebu iz Novog Pazara, srušio se u širem rejonu beogradskog aerodroma, saopćilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

Kontrolni toranj izgubio je vezu sa letjelicom sinoć u 22 sata. Ranije je javljeno da je slijetanje helikoptera na aerodrom otežano usljed guste magle.

Transportni helikopter Vojske Srbije bio je angažovan u akciji spašavanja bebe koja je imala respiratorne probleme.

(Kix.ba)

Read More

Bijesna djevojčica kiselinom zalila policajca i socijalnu radnicu

- Kada je policajac pokušao da je smiri izvukla je bočicu sa za sada neidentifikovanom tečnošću za koju se sumnja da je sona kiselina i bacila je u lice policajcu i radnici Centra – kažu sagovornici iz istrage.

Četrnaestogodišnja djevojčica polila je danas najvjerovatnije sonom kiselinom radnicu aleksinačkog Centra za socijalni rad i policajca koji je pokušao da je smiri.

Oboje su pregledani u aleksinačkom Zdravstvenom centru gde su im ustanovljene lakše povrede.

Djevojčica, koja ima mentalnu retardaciju, biće prebačena u psihijatrijsku bolnicu “Laza Lazarević”.

Kako saznajemo, incident se dogodio jutros oko 9.30 minuta.

– Djevojčica je ušla u kancelariju socijalnog radnika i odmah počela da viče zbog navodnog nezadovoljstva njenim radom. Službenica je pozvala policiju, ali je ona nastavila sa vikom. Kada je policajac pokušao da je smiri izvukla je bočicu sa za sada neidentifikovanom tečnošću za koju se sumnja da je sona kiselina i bacila je u lice policajcu i radnici Centra – kažu naši sagovornici iz istrage.

Razjarena djevojčica je savladana i odvedena u policijsku stanicu u Aleksincu gde je čeka prebacivanje u psihijatrijsku ustanovu.

(telegraf.rs/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/dh)

Read More

Srbija: Povrijeđeno deset radnika u sudaru dvije drezine

U sudaru dvije drezine na pruzi Beograd-Bar kod Valjeva povrijeđeno je deset radnika, a jedan od motorovođa je zbog povreda zadržan u bolnici, potvrđeno je iz "Železnica Srbije".

Do sudara je došlo oko 14.30 sati, na mostu na izlazu iz Valjeva ka klisuri rijeke Gradac.

Motorovođa Ž.P. (40) iz Lajkovca ima prelom ključne kosti i nekoliko rebara zbog čega je zadržan u bolnici u Valjevu. 

Ostali radnici, uglavnom rukovatelji mašina koji rade na sanaciji barske pruge kod Lastre, lakše su se povrijedili prilikom iskakanja iz drezina kada su vidjeli da će doći do sudara.

Još se čeka uviđaj specijalne komisije JP "Železnice Srbije", koja dolazi iz Požege.

Po svemu sudeći, pogriješio je dežurni otpravnik vozova u stanici u Valjevu, koji je "pustio" drezinu ka Lastri iako je prethodno bio obaviješten da je na jedinom kolosjeku drezina sa manjim vučnim vozom, koja se već kretala iz Lastre.

(Srna)

Read More

Karamarko: Bosnu i Hercegovinu niko ne može dijeliti

Mi u Hrvatskoj smo za cjelovitu BiH, u onim granicama u kojima se i nalazi. Bosnu i Hercegovinu volimo koliko i Hrvatsku, ona je naša druga domovina i zbog toga ćemo biti važna podrška kada krenu pregovori oko pristupa Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, rekao je predsjednik HDZ-a Hrvatske Tomislav Karamarko.

Lider jedne od dvije najsnažnije političke partije u Hrvatskoj u subotu se našao na meti oštrih kritika političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje ga optužuju za ratnohuškačke izjave, nasrtaj na suverenitet BiH i podršku nastojanjima da se ta zemlja do kraja podijeli po nacionalnim osnovama.

Hrvatski narodni sabor BiH (HNS) u Mostaru je u subotu razmatrao stanje u BiH, uključujući i položaj hrvatskog naroda te prihvatio deklaraciju kojom zagovara federalizaciju BiH.

Karamarko je HNS-u uputio pismo podrške, a da je bio u prilici, rekao je, vjerovatno bi lično i došao u Mostar.

No, podršku Karamarka HNS-u pojedini politički krugovi u BiH ocijenili su kao njegovu podršku novom dijeljenju BiH.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte rekao je da Karamarkova izjava nije ništa drugo nego još jedan pokušaj postizanja ratnih ciljeva mirnodopskim putem.

Oglasio se i SDP BiH koji je ocijenio da se unutrašnje pitanje BiH ponovo pokušava urediti iz vana.

Karamarko, s druge strane, u razgovoru za NAP oštro odbacuje sve te optužbe.

"Jaka i stabilna Bosna i Hercegovina jednako je važna koliko za ljude koji žive u njoj, toliko i za nas. Bosnu i Hercegovina smatram drugom domovinom Hrvata", ističe Karamarko, koji od bh. političara koji su ga nazvali rathnohuškačem, traži hitno izvinjenje, jer on to, kaže, nije ni izbliza. Naprotiv.

"Poručio bih gospodi da pročitaju moje pismo u cjelini. Vidljivo je da nigdje ne spominjem nikakvu podjelu Bosne i Hercegovine. Ja sam za jedinstvenu i cjelovitu BiH s ustavnopravnom i institucionalnom ravnopravnosti sva tri naroda podjednako. Svako rješenje koje ne polazi od tog standarda – za mene nije prihvatljivo", kaže Karamarko za NAP.

Stabilnost Bosne i Hercegovine, tvrdi lider hrvatskog HDZ-a, nije samo važan faktor za njene građane i za zapadne susjede BiH. O tome, tvrdi, sanja i cijela Evropska unija.

Zbog toga je, smatra Karamarko, vrlo važno da sva tri naroda u BiH što prije sjednu za sto, da se dogovore oko stvari koje su trebale biti riješene još i davno, a onda da se hitno krene u stvaranje boljeg životnog ambijenta u BiH.

Bosnu i Hercegovinu, upozorava Karamarko, opterećuje brojka od 500.000 nezaposlenih, i to je ono čemu se bh. političari trebaju posvetiti što prije. Veliki broj ljudi u zemlji ne samo da je na granici siromaštva, već je na pragu gladi.

"Idemo najprije riješiti situaciju u Federaciji BiH, donijeti dugoročne dogovore, kreirati suživot između Hrvata i Bošnjaka, kreirati zajedničku budućnost. Nakon toga, treba razgovarati sa srpskim predstavnicima", ističe Karamarko.

Da li federalizacija koju je HNS spomenuo u svojoj Deklaraciji podrazumijeva po njegovom mišljenju i federalizaciju koja uključuje i teritoriju Republike Srpske, a ne samo Federacije BiH, Karamarko je odgovorio:

"Mislim da u BiH nema nedodirljivih. Ono što u Bosni i Hercegovini jedino treba biti nedodirljivo jeste ravnopravnost i sloboda svih građana. I, ono što je najvažnije, kvaliteta života! To je jako bitno. Ali, da bi se to desilo prvo moramo riješiti stvari koje su trebale biti davno riješene u našoj kako je ja zovem drugoj domovini Bosni i Hercegovini", ravnopravnost hrvatskog naroda po načelima koja sam naveo", poručio je Karamarko u razgovoru za NAP.

(Klix.ba)

Read More

U termoelektrani Nikola Tesla uništeno 370 kilograma droge vrijedne 10 miliona eura

U Termoelektrani Nikola Tesla (TENT-a) u Obrenovcu, danas je uništeno oko 370 kilograma narkotika i drugih psihoaktivnih supstanci, za koje su izdata rešenja i naredbe nadležnog Višeg suda u Sremskoj Mitrovici.

Uništeno je 186 kilograma heroina, kao i 184 kilograma marihuane, koji su bili uskladišteni u Policijskoj upravi u Sremskoj Mitrovici. Ulična vrijednost uništenih narkotika je oko 10 miliona eura.

Transport od mjesta deponovanja do mjesta uništenja i proces uništenja obezbjeđivali su  pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.

Uništenje narkotika je pratila Komisija Vlade Republike Srbije za praćenje postupka uništenja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci, predsjednica Komisije Vlade za psihoaktivne kontrolisane supstance, komisija Višeg Suda u Sremskoj Mitrovici, kao i komisija termoelektrane Nikola Tesla.

Uništavanje narkotika je nastavak akcije uništavanja zaostalih narkotika, koje u pojedinim policijskim upravama nisu uništavane od 1995. godine.

Iz MUP-a Srbije je najavljeno da će se postupak uništavanja psihoaktivnih kontrolisanih supstanci kontinuiranovsprovoditi i u narednom periodu u termoelektrani Nikola Tesla u Obrenovcu.

(Anadolija)

Read More

Hrvatska: S dva klika moguće kao dobrovoljac otići na front u Ukrajinu

Primjer Ive Dumančića, hrvatskog dobrovoljca koji se otišao u Ukrajinu boriti, kako je rekao, iz ideala, a ne za novac, pokazuje kako se u Hrvatskoj već duže vrijeme regrutuju borci i svako ko želi može prilično lako otići tamo.

Iako je u četvrtak potpisanom sporazumu o primirju predviđen brz odlazak stranih boraca iz Ukrajine, teško je za očekivati da će odluka biti poštovana jer na proruskoj strani ima mnogo ruskih boraca, a na ukrajinskoj je međunarodna bojna Azov udarna snaga, pišeTportal.hr.

"Na Wikipediji sam nešto čitao o desnom sektoru i Ukrajini. Vidio poveznicu društvene mreže, kliknuo i pronašao da je ubrzo neki sastanak tih dobrovoljaca koji idu u Ukrajinu. Otišao sam na sastanak u jedan kafić na Kustošiji i to je sve", kazao je Dumančić u telefonskom razgovoru HRT-u iz Ukrajine. 

I zaista, otići boriti se u Ukrajinu prilično je lako, za razliku od rata u Libiji kad su se kontakti za regrutovanje za borbu na Gadafijevoj strani skrivali, ili u još aktualnijoj Siriji. Jednostavnim pretraživanjem na internetu lako se dođe do Facebook stranice Podrška narodu Ukrajine na kojoj je poziv svim dobrovoljcima koji se žele pridružiti ukrajinskoj revoluciji. Stranica ima više od 15 hiljada lajkova.

U posljednjem postu objavljenom u srijedu navečer, dakle gotovo istovremeno dok se dobrovoljac Dumančić telefonom iz Ukrajine javio za HRT, objavljen je poziv svima koji se žele pridružiti dobrovoljačkoj pukovniji i boriti u istočnoj Ukrajini da imaju mogućnost pridružiti se "Dobrovoljačkom Ukrajinskom Odredu" stranke Desni sektor. 

Većinu boraca u jedinici Azov čine stranci. Rusi je smatraju pronacističkom, a Jelena Jurišić s Hrvatskih studija, stručnjakinja za Rusiju, kazala je da je riječ o privatnoj vojsci moćnog ukrajinskog tajkuna. Na stranici stoji da je 'Bojna Azov' u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine.

U postu se navodi da trebate doći u Kijev, gdje će vas dočekati, smjestiti, obučiti na poligonu tokom dvije sedmice, i poslije toga možete krenuti za Donbas. Potrebni su lični dokumenti, ali i rendgenski snimak pluća i nalazi na HIV i hepatitis. Na stranici se navodi i da se u Hrvatskoj priprema grupa ljudi koja će uskoro krenuti u Ukrajinu. 

Regrutovanje u Hrvatskoj pokrenuo je Francuz Gaston Besson, dobrovoljac Domovinskog rata, piše Tportal.hr. 

Besson je u septembru prošle godine dao opsežan intervju za Jutarnji list u kojem je javno objavio da okuplja borce za jedinicu Azov koja je stacionirana kod grada Mariupolja gdje se očekivalo otvaranje fronte, što se kasnije i dogodilo. Navodi se da niko ne dobiva plaću, uključujući i Ukrajince da imaju vrlo ograničen budžet. Sve se temelji na idealima.

"Vi ćete dobiti ovdje samo probleme, rat, avanturu, možda i smrt, ozbiljnu povredu, ali sigurno također i velike uspomene i prijatelje za cijeli život", poručio je Besson znatiželjnicima. 

Njegove riječi potvrdio je za HRT u srijedu i Dumančić koji je kazao da je motiv bio pomoći ukrajinskom narodu i da ondje nema ni za cigarete. 

"Plaće gotovo da i nema, a ako je bude, bit će najvjerojatnije oko 200 dolara", izjavio je.

(Klix.ba)

Read More

Potres od 3,9 stepeni Rihtera kod Skoplja

Zemljotres jačine 3,9 stepeni Rihterove skale registrovan je večeras kod Skoplja, ali nema podataka o povrijeđenima i materijalnoj šteti.

Prema Seizmološkoj opservatoriji, epicentar zemljotresa večeras u 18.40 sati bio je oko 30 kilometara zapadno od Skoplja, na dubini od 10 kilometara.

Makedonski mediji navode da se zemljotres osjetio na području Skoplja i Tetova, kao i u južnom dijelu Kosova.

(Srna)

Read More

Srbija se ponovo bori s poplavama: U Vranju proglašena vanredna situacija

Zbog nastalih poplava i rizika od povećanja vodostaja na rječnim tokovima u opštini Vranje, na jugu Srbije, je proglašena vanredna situacija.

Na prijedlog gradskog Štaba za vanredne situacije, gradonačelnik Vranja donio je Odluku o proglašenju vanredne situacije na cijeloj teritoriji Vranja. Na sjednici gradskog Štaba zaključeno je da se angažuju sve raspoložive snage i mehanizacija na sprečavanju proboja bedema na Južnoj Moravi u mjestima: Zlatokop, Neradovac, Ribince, Ćukovac, Vranjska Banja i Rataje.

Iz MUP-a Srbije je potvrđeno da je u toku učvršćivanje bedema pomoću mehanizacije uzvodno od Zatokopačkog mosta, a mještani postavljaju i džakove sa pijeskom. Bedem je ugrožen na više mjesta, zbog stalnog porasta vodostaja na Južnoj Moravi. Sagledava se mogućnost dodatnog angažovanja mehanizacije i ljudstva na odbranu.

"Najkritičnije je na odbrani bedema i sanaciji probijenih dijelova na potezu Neradovac, Rataje, Ribince i Ćukovac. Vranjsko polje na potezu od Železničke stanice do mosta na Južnoj Moravi kod Vranjske banje je u većem dijelu poplavljeno", saopšteno je iz MUP-a Srbije.

Zbog povećanja nivoa rijeka, na akumulaciji brane Prvonek, vrši se ispuštanje vode u količini koja se uliva u branu. Vodovod Vranje je angažovao četiri ekipe na saniranju posljedica od izlivanja kanalizacije i atmosferskih voda.

Na području opštine Bosilegrad, na jugoistoku Srbije, zbog snijega koji je pao, 83 trafostanice su u prekidu i oko 500 domaćinstava je bez električne energije. 

Kod Bujanovca i Preševa, od sela Levosoja nizvodno, Južna Morava je u porastu. Zbog izlivanja rijeke Moravice došlo je do plavljenja putnog pravca Bujanovac-Preševska Petlja, u mjestu Levosoje, kao i do potpune obustave saobraćaja. Alternativni putni pravac je kod Bujanovca, a iz pravca Preševa, Preševska petlja na Autoputu. Radi se na postavljanju vještačkih prepreka i privremene saobraćajne signalizacije.

Na gornjem toku Južne Morave, Toplici, Jablanici, Pustoj, Veternici, Vlasini, Nišavi, kao i na Ibru vodostaji će biti u umjerenom porastu naredna 24 sata, sa dostizanjem i prevazilaženjem upozoravajućih nivoa.

Na Savi kod Šapca, vodostaj će se, u naredna dva dana, kretati nešto ispod granice redovne odbrane, nakon čega se očekuje porast vodostaja. Na Mlavi, Peku i Timoku vodostaji će biti u porastu naredna 24 sata, bez dostizanja upozoravajućih nivoa.

(Anadolija)

Read More

Hrvatska od sutra oprašta dug 60.000 najsiromašnijih građana

Hrvatska vlada od sutra briše dugove 60.000 najsiromašnijih građana, a vlasti se nadaju da će ova odluka imati pozitivan efekat na ekonomiju.

Iako je riječ o manje od jedan posto ukupnog duga, dugoročne posljedice trebale bi biti dobre, piše Russia Today.

Odluka je oprostu duga donesena je 15. januara, a stupa na snagu u ponedjeljak 2. februara kada će kandidati za oprost duga početi predavati aplikacije. U obzir će biti uzeti oni građani koji nemaju ušteđeni novac niti vlasništvo nad bilo čime. Također, kandidati ne smiju dugovati državi više od 4.500 eura, a njihov mjesečni prihod ne smije biti viši od 122 eura.

Na taj način, predviđa vlada Hrvatske, bit će otpisano 27 miliona eura duga prema državnim bankama, kompanijama, gradskim i općinskim upravama.

"Ovo je prvi put da jedna hrvatska vlada pokušava da veliki problem riješi na ovakav način, a zbog toga smo ponosni", rekao je Zoran Milanović.

(Klix.ba)

Read More

Djevojka poginula na graničnom prelazu između BiH i Hrvatske

Na Međunarodnom graničnom prelazu Gunja kod Brčkog u saobraćajnoj nesreći poginula je 18-godišnja djevojka.

Kako je objavila hrvatska policija u svom izvještaju, do nesreće je došlo u petak oko 20 sati na mostu koji povezuje dvije zemlje. Na pješakinju je naletio automobil kojim je upravljao 23-godišnji državljanin Hrvatske, a ona je od posljedica udara preminula.

Na mjestu događaja obavljen je uviđaj kojim je rukovodila zamjenica Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima. Vozilo i pješakinja kretali su se kolnikom mosta prema graničnom prijelazu Republike Hrvatske. Vozač ličnog automobila nije bio pod utjecajem alkohola, navela je policija.

Granični prelaz je zbog saobraćajne nesreće do ponoći bio zatvoren.

(Klix.ba)

Read More

Priština: U sukobima demonstranata i policije 170 povrijeđenih

U sukobima policije i demonstranata tokom jučerašnjih protesta u Prištini ukupno je povrijeđeno 170 ljudi, saopćio je Kliničko-bolnički centar u Prištini.

Od 170 povrijeđenih, 107 su policajci, 53 demonstranti, a 10 su građani koji nisu učestvovali u protestu, naveo je KBC Priština, napominjući da su prvi povrijeđeni počeli da stižu oko 13 sati, prenosi Tanjug.

"Medicinsko osoblje hitne sluzbe i svih klinika KBC-a u Pristini bile su potpuno u stanju pripravnosti kako bi bili tretirani svi slučajevi koji su tražili medicinsku pomoć", kaže se u saopćenju KBC-a. 

Uvidjevši težinu situacije, i na osnovu zakona, generalni direktor hitne službe KBC u Prištini formirao je stožer za vanredne situacije, navodi se u saopćenju.

U Prištini su juče održane višečasovne antivladine demonstracije tokom kojih je došlo do žestokih sukoba učesnika i policije, sa više desetina povrijeđenih, a kosovske vlasti su ocijenile da je to bio pokušaj nasilnog rušenja vlasti.

(Fena)

Read More

Pusić se u Iranu sastala s Rouhanijem: Saradnja za mir u regiji i Evropi

Uprkos svim poteškoćama i problemima zabilježen je značajan napredak u nuklearnim pregovorima, istakla je ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić tokom razgovora sa iranskim predsjednikom Hassanom Rouhanijem.

"Zabilježen je značajan napredak u nuklearnim progovorima. Svi koji žele mir i stabilnost u svijetu nadaju se da će se postići rješenje i sporazum kada je u pitanju iransko nuklearno pitanje", rekla je ministrica Pusić u vezi sa nuklearnim pregovorima.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani primio je danas hrvatsku ministricu koja se nalazi u službenoj posjeti Iranu te je istakao da postizanje rješenja zavisi i od volje suprotne političke strane.

"Iran zadržava pravo na nuklearnu energiju u mirovne svrhe i to ostaje naš stav u tom smislu.Tokom prošle godine postignut je značajan uspjeh i približili smo se konačnom rješenju, ali da bi se brzo došlo do rješenja potrebna je politička volja suprotne strane", rekao je predsjednik Rouhani.

"Postignuti dogovor doprinjet će miru, stabilnosti i sigurnosti u svijetu. Ovaj sporazum povećat će šanse za poboljšanjem odnosa obje strane", naglasio je Rouhani ističući da će postizanje dogovora o nuklearnom pitanju biti korisno za obje strane.

Iranski predsjednik čestitao je ministrici Pusić na održanim predsjednički izborima u Hrvatskoj, te je istakao da su Teheran i Zagreb uvijek bili u dobrim odnosima te da podržava razvoj odnosa dviju zemlja.

"Nestabilnost ili nesigurnost bilo koje zemlje može se brzo prenijeti na drugu zemlju ili regiju. Danas se teroristi okupljaju u zemljama kao što je Afganistan, Irak i Sirija, te kada se vrate u svoje zemlje sa sobom tamo donose i teroristička stajališta", rekao je Rouhani ističući da u današnjem svijetu sve zemlje ovise o stabilnosti, sigurnosti i razvoju druge zemlje

"U tom kontekstu Teheran i Zagreb mogu sarađivati kako bi u Evropi i regiji dominirao mir", istakao je Rouhani. 

Ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske danas se sastala i sa ministrom vanjskih poslova Irana Muhammedom Cevadom Zarifom.

(Anadolija)

Read More

U Hrvatskoj iz apoteka povlače devet lijekova

Iz apoteka u Hrvatskoj povlače devet lijekova čije je stavljanje u promet privremeno obustavila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode zbog odstupanja od načela dobre kliničke prakse.

Povlače se Belupov "Alerdin" (od 2,5 mg i 5 mg), PharmaSov "Escitalopram" (10 mg), JGL-ov "Escontral direkt" (2,5 mg i 5 mg), Alkaloidov "Rexocef" (200 mg), Fidifarmov "Sinalerg" (5 mg), PharmaSov "Tramadol/Paracetamol" (37,5 mg/325 mg), te Sandozov "Vazidin" (35 mg), prenose hrvatski mediji.

Ove lijekove Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode povlači na osnovu preporuke Evropske agencije za lijekove. Svi lijekovi koji se povlače imaju odobrene odgovarajuće zamjene.

U Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode napominju da je riječ o mjeri opreza koja nije podstaknuta sigurnosnim razlozima.

Klinička ispitivanja, na osnovu kojih su ti lijekovi dobili odobrenje da budu stavljeni u promet, u Hrvatskoj agenciji objašnjavaju da je proveo GVK BioScience u Hyderabadu u Indiji, gdje inspekcijom uočeno odstupanje od načela dobre kliničke prakse.

Riječ je o privremenoj obustavi koja će biti na snazi dok nosioci odobrenja ne dostave nove podatke, odnosno provedu nova ispitivanja na drugim ispitivačkim mjestima.

Arbitražni postupak, čiji je rezultat preporuka Evropske agencije za lijekove, počeo je na osnovu inspekcijskog nadzora francuske agencije za lijekove nad GVK Bioscience.

Postupak se provodi na nivou cijele EU obuhvaćeno je više stotina lijekova za koje je ispitivanja provodio GVK.

(Srna)

Read More

Okončana drama u Beogradu: Libijski studenti izašli iz Ambasade

Libijski studenti, koji su danas upali u Ambasadu Libije u Beogradu, izašli su iz diplomatskog predstavništva.

Pedesetak studenata tražilo je da ostvari svoja prava kao i smjenu njihovog predstavnika Abdulaha Deželija zbog korupcije, javio je "Blic".

Studenti tvrde da je Deželi odlučivao na koji fakultet će da idu, šta će studirati, kod kojeg ljekara će se liječiti, te ih slao na najjeftinije klinike i uzimao za sebe novac namijenjen studentima.

Poslije upada u Ambasadu, studenti su zauzeli jednu prostoriju, dok je diplomatsko osoblje bilo u drugoj.

Policajci, koji su bili ispred Ambasade, nisu mogli da reaguju jer je riječ o diplomatskom predstavništvu.

U Srbiji ima oko 400 studenata iz Libije.

(Srna)

Read More

Nestala hrvatska starleta Simona Gotovac, policija raspisala potragu

Za Simonom Gotovac, bivšom suprugom Ante Gotovca bit će raspisana policijska potraga budući da joj sud već u nekoliko navrata nije uspio uručiti poziv za svjedočenje u postupku zbog malverzacija u firmi "Minimoto Servis", javlja Novi list.

Riječ je o firmi kojoj je Ante Gotovac bio direktor te je tu svoju funkciju, prema optužnici, zloupotrebljavao od sredine februara 2008. do sredine januara 2009. godine.

Tada je, tvrdi tužilaštvo neosnovano podizao novac s računa, oštetivši firmu za ukupno 822.200 kuna.

Danas je svjedočila bivša pomoćnica u računovodstvu Gotovčeve firme, Ana Ivančić, koja je imala pravo raspolagati novcem sa službenog računa, no nikada to nije činila bez naloga direktora.

Prema njenim riječima Gotovac je uvijek potpisivao isplatnice za novac što ga je preuzmao. U pitanju nisu bili veliki iznosi, maksimalno sedam hiljada kuna, dodala je. Međutim, potvrdila je i isplatu sto hiljad kuna što ih je Ante Gotovac prebacio iz "Minimoto Servisa" u firmu "Simona produkcija".

"Uvjeravao me da neće biti nikakvih problema s prebacivanjem tih sredstava i da će se iz 'Simona produkcije' sva sredstva vratiti", rekla je svjedokinja prisjetivši se i da je Simona Gotovac radila promociju za "Minimoto Servise".

Sama Simona Gotovac, čiju adresu stanovanja ne zna ni njen bivši muž, trebala bi se o svemu tome očitovati u nastavku procesa, javlja Novi list .

(Klix.ba)

Read More

Slovenija Vijeću Evrope predala plan isplate štediša Ljubljanske banke

Slovenska vlada u četvrtak je Vijeću Europe predala akcijski plan za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava iz 2014., po kojoj je Slovenija dužna isplatiti staru deviznu štednju Ljubljanske banke njenim štedišama u Hrvatskoj i BiH.

Kako je u saopćenju navelo ministarstvo finansija, akcijski plan je pripremljen u roku koji je Sloveniji bio određen, a sadržava garanciju da Slovenija presudu poštuje, te da namjerava na korektan način izvršiti presudu. 

Prema presudi, Slovenija je do sada kršila prava štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije na raspolaganje njihovom imovinom u Ljubljanskoj banci. Zato do 16. jula ove godine mora donijeti model isplate stare štednje kojim štediše izvan Slovenije neće biti diskriminirani u odnosu na slovenske štediše iste banke kojima su njihovi depoziti već isplaćeni 1990-ih godina prošlog stoljeća, a proces će kontrolirati Vijeće Europe. 

Cjelovit mehanizam isplate devizne štednje bit će donesen i predstavljen u predviđenom roku, a u tom smjeru odvijaju se i svi napori vlade i posebne međuresorske grupe koja je zadužena za to pitanje, navelo je u petak slovensko ministarstvo finansija.

(Fena)

Read More

Crna Gora: Zatvorenici u Spužu napali stražare, povrijeđena petorica

Pet službenika u Kazneno-popravnom domu u Spužu povrijeđeno je danas popodne kada ih je napala grupa zatvorenika, saopšteno je iz crnogorske Uprave policije.

Zatvorski policajci prevezeni su u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore radi pružanja medicinske pomoći.

"Incident se dogodio na prostoru za šetnju i rekreaciju, gdje je grupa od 30 zatvorenika prvo postupala protivno Pravilniku o kućnom redu za izvršavanje kazni zatvora, a potom i odbila naređenje službenih lica", navodi se u saopštenju.

Nakon toga, kako navode iz crnogorske policije, pojedini zatvorenici fizički su nasrnuli na službenike, koristeći pri tome tvrde predmete koje su skinuli sa sportskih terena.

"Ubrzo nakon ovog događaja uspostavljen je red i bezbjednost u Kazneno-popravnom domu. Dio vinovnika ovog incidenta usamljen je u Kazneno-popravnom domu, a jedna grupa je iz bezbjednosnih razloga premještena u zatvor u Bijelom Polju", navodi se u saopštenju.

Uprava Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija pokrenut će disciplinske postupke protiv svih koji su učestvovali u današnjem incidentu, a o ovom događaju obaviješteni su Uprava policije i državni tužilac radi krivičnog procesuiranja vinovnika.

Osim njih, o ovom incidentu je obaviještena i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, a na lice mjesta su odmah došli zamjenik i savjetnik Zaštitnika, koji su preduzeli mjere iz svoje nadležnosti.

(Srna)

Read More

Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Veća izlaznost nego u prvom krugu

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske (DIP) izlaznost na drugom krugu predsjedničkih izbora u ovoj zemlji do 11:30 sati bila je  21,92 posto, odnosno glasalo je 778.175 birača.

Najveća izlaznost zabilježena je u Karlovačkoj županiji (27,42 posto), a zatim u Varaždinskoj (26,40 posto) i Sisačko-moslovačkoj (24,31 posto). Najmanje birača je glasalo u Požeško-slavonskoj županiji, gdje je izlaznost 17,05 posto.

U Zagrebu je na izbore izašlo 23,23 posto građana.

Sva biračka mjesta u Hrvatskoj otvorena su i izbori za predsjednika Republike provode se bez ikakvih problema, a tako je i u inozemstvu, potvrdio je DIP.

U Hrvatskoj je povećana izlaznost na drugom krugu predsjedničkih izbora. U prvom krugu predsjedničkih izbora, koji su održani 28. decembra prošle godine, izlaznost do 11:30 bila je 13,19 posto.

Izlaznost na drugom krugu prethodnih predsjedničkih izbora u 2009. godini je bila svega 12,62 posto.

Podaci DIP-a pokazuju da je do 11:30 sati 93,66 posto biračkih mjesta dojavilo podatke o izlaznosti.

U drugom krugu izbora za predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske pravo glasa ima nešto manje od 3,8 miliona hrvatskih birača, koji biraju između aktuelnog predsjednika Ive Josipovića i Kolinde Grabar-Kitarović, kandidatkinje HDZ-a, piše Anadolu Agency.

(Anadolija)

Read More

Drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj: Pobjednika određuju glasači Sinčića i Kujundžića

Drugi krug glasanja, odnosno ponovljeni izbori za predsjednika Republike Hrvatske bit će održani u nedjelju, 11. januara, a u utrci za tu poziciju borit će se Ivo Josipović (Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP) i Kolinda Grabar - Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ) kao dva kandidata koja su dobili najviše glasova u prvom krugu izbora. 

Od sedam do 19 sati bit će otvoreno ukupno 6.350 biračkih mjesta od čega 6.260 u Republici Hrvatskoj i 90 u inozemstvu, u 50 država u dijaspori među kojima je i Bosna i Hercegovina gdje će se moći glasati na ukupno 15 birališta u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli. 

Interesantan je stav koji je iznesen iz HDZ-a BiH da "zbog važnosti svakog glasa, za drugi krug organiziran je besplatan autobusni prijevoz glasača" iz općina Unsko-sanskog, Posavskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Zapadnohercegovačkog, Hercegovačko -neretvanskog i Kantona 10 (Livanjskog) i te srednje Bosne i Brčko distrikta prema konzularnim uredima u Tuzli, Sarajevu i Mostaru, a za općine iz sjeverozapadne Bosne prema konzulatu u Banjoj Luci.  Za Mostar i Sarajevo će biti predviđene posebne linije za prijevoz glasača iz rubnih dijelova grada.

Izborna šutnja od petka u ponoć 

Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Hrvatske koje je 5. januara objavilo potpuni rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske Ivo Josipović u prvom krugu održanom 28. decembra 2014. godine dobio je 38,46 posto glasova, a njegova najozbiljnija protukandidatkinja Kolinda Grabar - Kitarović je drugoplasirana sa minimalnom razlikom - osvojila 37,22 posto glasova. 

Dakle, razlika između Granar - Kitarović i Josipovića u prvom krugu je svega 1,24 posto u korist aktuelnog predsjednika Republike Hrvatske. 

Trećeplasirani kandidat prema rezultatima DIP-a je Ivan Sinčić (Živi zid) sa 16,42 posto osvojenih glasova, dok je Milan Kujundžić (Savez za Hrvatsku) dobio 6,3 posto glasova.

Umjesto da se kandidati bore za naklonost birača Sinčića i Kujundžića koji će biti odlučujući u izboru predsjednika Republike Hrvatske nastavljen je okršaj na relaciji SDP - HDZ. 

Bez obzira na to procjenjuje se kako će dio birača Sinčića i Kujundžića ipak, u drugom krugu dati Ivi Josipoviću, a da će isto učiniti i nacionalne manjine posebice srpska koja je i najbrojnija u Hrvatskoj. 

Inače, prvi krug predsjedničkih izbora okarakterizirala je veoma mala izlaznost birača. Naime, od 3.794.293 glasača na biralištima se pojavilo njih 1.787.928 ili svega 47,12 posto. Nevažećih i neubačenih listića bilo je 28.716 ili 1,60 posto. 

Na potpune rezultate za predsjednika Republike Hrvatske iz prvog kruga čekalo se do 5. januara s obzirom da su dan ranije, u nedjelju 4. januara održani ponovljeni izbori na 7. biračkom mjestu u Gradu Zagrebu.

Izbori na tom biračkom mjestu su ponovljeni jer je utvrđeno da je u glasačkoj kutiji bilo 867 listića, a da je glasalo 846 birača. Raspušten je birački odbor i imenovan novi koji je proveo ponovljene izbore u prvom krugu glasanja. 

Završetak izbornog predstavljanja za sudionike ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja traje do 9. januara do 24 sata kada nastupa izborna šutnja koja će trajati sve do nedjelje do 19 sati, odnosno zatvaranja biračkih mjesta. 

Petak, 9. januar inače, zadnji je dan i za prikupljanje donacija od sudionika ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja.

Novi predsjednik na dužnosti od 19. februara

Krajnji rok do kojeg su sudionici ponovljenih izbora, drugog kruga glasanja bili dužni objaviti izvještaje o primljenim donacijama za finansiranje izbornog predstavljanja i izvještaj o troškovima - rashodima - izbornog predstavljanja istekao je 5. januara.

Do 3. januara 2015. godine bio je krajnji rok do kojeg su sudionici ponovljenih izbora, drugog kruga glasovanja, bili dužni Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti izvještaje o primljenim donacijama za finansiranje izbornog predstavljanja i izvještaj o troškovima - rashodima izbornog predstavljanja. 

Radi se o šestim predsjedničkim izborima nakon 1990. godine, kad su provedeni prvi demokratski izbori u toj zemlji. Predsjednik se bira na mandat od pet godina. Prema Ustavu Republike Hrvatske, niko ne može biti biran više od dva puta za predsjednika. 

Odluku o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske donijela je Vlada na sjednici 20. novembra, na temelju člana 3 stav 1 i člana 4 Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Zakonom je propisano da izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogućava da se oni obave, najmanje 30 dana, a najviše 60 dana prije isteka mandata.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Repub­liku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Predsjednik Republike kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga RH odgovara za obranu nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Predsjednička dužnost nespojiva je s bilo kojom javnom ili profesionalnom dužnosti. Predsjednik Republike također ne smije biti članom političke stranke, odnosno po stupanju na dužnost, podnosi ostavku na stranačke dužnosti te o tomu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik Republike u skladu s Ustavnim ovlastima, dodjeljuje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske.

Aktualni predsjednik Republike Hrvatske je Ivo Josipović i mandat mu ističe 18. februara 2015. tako da bi novoizabrani predsjednik mandat započeo 19. februara 2015.

Duboka privredna i ekonomska kriza, visok stepen kriminala i korupcije 

Hrvatska se nalazi u dubokoj privrednoj i ekonomskoj krizi. Državu karakterizira visok stepen organiziranog kriminala i korupcije te slabo funkcioniranje pravosudnog sistema. Iako je dekriminalizacija Hrvatske proces koji se niz godina odvija, rezultati su još uvijek ispod potrebnih i očekivanih. Organizirani kriminal i korupcija su još uvijek-rak rana hrvatskog društva, a mediji su djelomice slobodni.

Prema Corruption Perceptions Indexu (CPI) organizacije Transparency International, Hrvatska je u 2013. godini zauzela 57. mjesto od ukupno 177 država zajedno s Bahreinom, Češkom i Namibijom. Hrvatski je indeks ove godine 48 što je isto kao i prošle godine. Od 175 zemalja Hrvatska se nalazi na 61. mjestu. To je za četiri mjesta lošije nego prošle godine.

Prema slobodi medija, nalazi se na 83. mjestu od 197 zemalja i statusom zemlje s djelomice slobodnim medijima.

Navodi se da je hrvatski javni dug do kraja 2014, prema svemu sudeći, premašio gornju dozvoljenu granicu 80 posto GDP-a. Deficit uglavnom pokriva iz tri izvora, a to su: turizam, doznake Hrvata iz inozemstva i rasprodaja vlastitih nekretnina. Turizam je, podsjećaju ekonomisti, vrlo ranjiv sektor koji mogu uzdrmati ekonomska kriza, klimatske ili političke prilike, ne isključujući nestabilnost i prisutnost terorizma u regiji.

(Anadolija)

Read More