Vanjski dug BiH zbog rasta dolara povećan za skoro 70 miliona KM

Prema informacijama koje je za Klix.ba potvrdilo Ministarstvo finansija BiH, vanjski dug BiH je zbog rasta dolara tokom 2014. povećan za 68,5 miliona KM.

Pored dodatnog zaduživanja, na povećanje ukupnog vanjskog duga BiH utjecao je i rast dolara. Srednji kurs dolara, prema zvaničnoj kursnoj listi Centralne banke BiH, iznosi 1,83 KM. 

Iz Ministarstva finansija BiH za Klix.ba kažu da povećanje javnog duga zbog rasta dolara na 68,5 miliona KM iznosi 8,86 posto od ukupnog povećanja.

(Klix.ba)

Read More

Dolar u najjačem položaju od 2003., uskoro izjednačenje sa eurom

Američki dolar jučer je oborio 12-godišnji rekord u odnosu na evropsku valutu dosegnuvši odnos 1:1,04.

Riječ je o najvećem skoku dolara još od devetog januara 2003. godine, a ukoliko američka valuta nastavi jačati euro bi mogao biti prestignut za nekoliko dana.

Pored eura, svoj sve slabiji odnos prema američkom dolaru bilježi i britanska funta koja je u petak dostigla najslabiju tačku još od 22. juna 2010. godine. Danas, jedna funta vrijedi 1,47 američkih dolara.

Dolar je nastavio sa jačanjem u odnosu na najveće svjetske valute, a time je prolongirana dinamika ohrabrenja investitora koji sve više ulažu u Sjedinjene Američke Države u iščekivanju podizanja kamatnih stopa po prvi put od 2006. godine.

(Klix.ba)

Read More

Obavezna rezerva kao instrument monetarne politike

Korištenje instrumenta obavezne rezerve u vođenju monetarne politike može se posmatrati kroz tri osnovne funkcije: funkciju prudencijalne kontrole, funkciju monetarne kontrole i funkciju upravljanja likvidnošću.

Prudencijalna funkcija se historijski veže za zlatni standard, gdje su rezerve u zlatu koje su banke držale kod neke druge banke (prije pojave centralnih banaka) osiguravale likvidnost, odnosno isplatu obaveza. Ovim sistemom banke su štitile svoju likvidnost i solventnost i osiguravale svoje poslovanje. Funkcija monetarne kontrole podrazumijeva direktnu kontrolu centralne banke nad monetarnim agregatima. 

Koncept obavezne rezerve

Povećanjem stope obavezne rezerve centralna banka može utjecati na smanjenje novca u opticaju, odnosno smanjenjem stope obavezne rezerve direktno utječe na povećanje količine novca u opticaju. Na taj način centralna banka primjenjuje restriktivnu, odnosno ekspanzivnu monetarnu politiku. Sličnu ulogu ima i funkcija upravljanja likvidnošću. Obje navedene funkcije utječu na visinu kamatnih stopa na kredite i depozite.

Koncept obavezne rezerve u bankarstvu javlja se početkom 19. vijeka i osiguravao je likvidnost obaveza banke tako što je data banka kod druge banke polagala rezerve u vidu visokokvalitetnih i brzo unovčivih sredstava, najčešće zlata. U početku je držanje rezervi na ovaj način kod neke druge banke bilo isključivo dobrovoljno i koristilo je kako bi jedna banka prihvatala novac od one druge, a sve to prije početaka korištenja nacionalih valuta. Banke su izdavale svoje vlastite banknote i rezervama koje su držale kod druge banke osiguravale su konvertibilnost tih banknota. Kako je vrijeme prolazilo, mijenjala se i uloga monetarne politike, a samim time i obavezne rezerve koja sve manje postaje izvor likvidnosti, a sve više mehanizam kojim se utječe na kreditnu ekspanziju banaka.

Prilikom određivanja politike obavezne rezerve, centralna banka polazi od definisanih ciljeva monetarne politike. Ti ciljevi mogu biti visoka zaposlenost, ekonomski rast, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, stabilnost finansijskih tržišta, a sve zavisno od ekonomskih prilika u datim okolnostima, što je eksplicitno utvrđeno zakonom. Različiti ciljevi zahtijevaju različitu strukturnu politiku obavezne rezerve u okviru ukupnih instrumenata monetarne politike. Obaveznom rezervom može se kreirati stabilna potražnja za saldima rezervi i mnoge centralne banke u razvijenim zemljama koriste obaveznu rezervu u tu svrhu. 

Obavezna rezerva u Bosni i Hercegovini

Monetarna politika CBBiH predstavlja mješavinu dva koncepta. Jedan koncept predstavlja diskrecionu monetarnu politiku (monetarna politika s diskrecionim pravom primjene monetarnih instrumenata – stope obavezne rezerve), a drugi (preovlađujući) monetarnu politiku zasnovanu na pravilima (fiksni devizni kurs i automatska konverzija stranih sredstava plaćanja u domaća sredstva plaćanja). Obavezna rezerva se u BiH primjenjuje od trenutka uspostavljanja aranžmana valutnog odbora 1997. godine. U početku je bila primjenjivana na dosta jednostavnom nivou u skladu sa strukturom bankarskog sektora, da bi kasnije tokom godina bila upotrebljavana u kontekstu ekonomskih kretanja u zemlji (ekspanzija i kriza).

Obavezna rezerva je klasičan instrument monetarno-kreditne politike. U uslovima monetarne regulacije, kakva je na snazi u BiH, obavezna rezerva predstavlja jedini i osnovni instrument monetarne politike CBBiH. Mehanizam obaveznih rezervi pruža mogućnost CBBiH da u sklopu tekuće monetarne politike kratkoročno reguliše kreditni potencijal poslovnih banaka pomoću visine stope obaveznih rezervi. Osnovica po kojoj se obračunava obavezna rezerva obuhvata širok dijapazon stavki pasive u bilansu stanja banaka koji sadrži elemente od depozitnog novca pa sve do dugoročnih depozita. Nezavisno od toga kako se odredi osnovica, na užoj ili široj osnovi, cilj njenog regulisanja ogleda se u smanjenju ili povećanju likvidnosti bankarskog sektora. Određivanje osnovice za obračun obavezne rezerve može da utječe na monetarna, pa samim tim i na privredna kretanja u ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Autor teksta Odjeljenje za monitoring i analize

(Klix.ba)

Read More

Otvorena filijala BBI banke u Banjoj Luci

U prisustvu brojnih građana, klijenata i poslovnih partnera danas je u centru Banje Luke otvorena filijala BBI banke. Simboličnim presjecanjem vrpce, filijalu su otvorili Jasna Brkić, dogradonačelnica Banje Luke i Amer Bukvić, generalni direktor BBI banke.

"Otvaranje filijale BBI banke u Banjoj Luci je historijski događaj za ovaj region. Naša posebnost je izgradnja mostova saradnje i uvezivanje Regiona prema ekonomskim centrima na Istoku. BBI banka je jedna od rijetkih finansijskih institucija koja je osnovala Biznis klub s namjerom da svojim članovima i partnerima otvori koridor za nova tržišta. Naša intencija je da kompanije iz Regiona vratimo na tržišta Bliskog i Dalekog istoka i sjeverne Afrike, gdje su one nekada bile lideri i ostvarivale velike rezultate. BBI banka je najbrže rastuća banka u BiH u posljednjih nekoliko godina. Širenjem BBI mreže i otvaranjem filijala namjeravamo pomoći gradovima i poduzetnicima da skupa rastu sa nama'' izjavio je Amer Bukvić.

Jasna Brkić, dogradonačlenica Banje Luke, čestitala je BBI na dosadašnjim rezultatima i izrazila dobrodošlicu banci koja je "posebna i prva među bh. bankama po mnogo čemu".

"Zajedničkim snagama možemo napredovati i pružiti priliku privrednicima da rastu i idu naprijed", kazala je Brkić.

Filijala je smještena u ulici Prvog krajiškog korpusa br. 2, a pružat će sve bankarske usluge za pravna i fizička lica u skladu s etičkim principima. 

Radno vrijeme filijale je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati, te subotom od 9 do 13 sati. BBI banka djeluje u 27 filijala/poslovnica širom BiH, a u 2015. godini je planiran nastavak širenja mreže u oba entiteta u BiH.

(Klix.ba)

Read More

Besplatno podizanje novca na više od 100 bankomata BH mreže

Danas je u Sarajevu upriličena svečana ceremonija potpisivanja Ugovora o širenju BH mreže bankomata. Stavljanjem svog potpisa na Ugovor o pristupanju BH mreži bankomata Vakufska banka se pridružila projektu BH mreže u kojem se od ranije nalaze Bosna Bank International (BBI), Investiciono-komercijalna banka Zenica (IKB), Privredna banka Sarajevo (PBS) i Union banka Sarajevo.

BH mreža je sporazum banaka kojim se njihovim klijentima, korisnicima debitnih kartica, omogućava besplatno podizanje gotovine na zajedničkoj mreži bankomata. Realizacija projekta pet bh. banaka uspostavlja mrežu više od 100 bankomata širom Bosne i Hercegovine, sa tendencijom daljeg širenja mreže.

Značaj implementacije projekta ogleda se u porastu zadovoljstva klijenata banaka, kojima će biti omogućen pristup sredstvima na tekućem računu bez bilo kakve naknade na znatno većem broju bankomata u odnosu na dosadašnji broj. U odnosu na druge bankarske grupacije u Federaciji, BH mreža bankomata zauzima visoko treće mjesto i peto u RS-u. 

Realizacija projekta moguća je zahvaljujući infrastrukturi Bamcarda, jedinstvenog domaćeg procesnog centra, koji banke učesnice projekta koriste za procesiranje kartičnih transakcija.

"BBI zajedno sa svojim partnerima iz BH mreže putem ovog projekta približava se građanima BiH. Sada smo svi zajedno, svih pet banaka, lakše dostupni svim građanima na cijeloj teritoriji naše zemlje. Korisnici debitnih kartica članica BH mreže od danas mogu podizati novac na 104 bankomata u BiH što će olakšati njihove finansijske transakcije. U odnosu na druge bankarske grupacije u Federaciji BH mreža nalazi se na trećem mjestu", rekao je Amer Bukvić, direktor Bosna Bank International (BBI)

istakao je da BBI banka u narednom periodu planira dalje širenje na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine kako bi bili što bliži korisnicima usluga. 

"Koristeći različite izvore finansiranja i dalje ćemo dugoročno, podržavati razvoj ekonomije u našoj zemlji. Želim naglasiti da će kompletan tim BBI banke, kao i ja u budućnosti aktivno raditi na unapređenju kvalitete usluge za naše klijente, a u cilju što adekvatnijeg odgovora na njihove zahtjeve, potrebe i očekivanja. U skladu s tim, naglasak stavljamo na etičko poslovanje, transparentnost i partnerski odnos sa svakim našim klijentom ponaosob. I dalje nam je u fokusu obezbjeđenje povoljnih izvora finansijskih sredstava, a kroz različte programe stipendiranja i humanitarne akcije, te organizaciju Sarajevo Business Foruma ostajemo prepoznatljivi kao društveno odgovorna institucija", rekao je Bukvić.

(Klix.ba)

Read More

Nove mjere Evropske centralne banke

Na sjednici održanoj 22. decembra 2014. godine Evropska centralna banka (ECB) donijela je, prema mišljenju većine relevantnih ekonomskih analitičara, "historijsku odluku".

Naime, svih 25 članova Upravnog odbora ECB-a usaglasilo se da je uvođenje mjera tzv. kvantitativnog olakšavanja – popuštanja (QE) u monetarnoj politici ECB-a, a u cilju sprečavanja deflatornih tendencija i oživljavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, neophodan i validan instrument monetarne politike. 

S obzirom na to da prethodno kreirana politika radikalne štednje nije dala očekivane rezultate, da eurozona bilježi niske stope rasta, da postoje jake deflatorne tendencije, da tražnja ne bilježi rast te da nema kreiranja novih radnih mjesta uz istovremeno visoku stopu nezaposlenosti, ECB je odlučila da aktivira tzv. "tešku artiljeriju". 

Odluka o uvođenju mjera kvantitativnog popuštanja podrazumijeva da će u sistem, počevši od marta ove godine pa do septembra 2016. godine, biti ubrizgavano mjesečno 60 milijardi eura, odnosno sveukupno 1,14 triliona eura. 

"Kapitalni ključ"

Ovaj poduhvat je samo orijentaciono ograničen na septembar 2016. godine, a ukoliko do tog vremena ne pokaže adekvatne efekte, postoji mogućnost njegovog produžavanja. Program podrazumijeva kreiranje novčane mase i "ubrizgavanje likvidnosti" u ekonomski sistem kroz prošireni program otkupa obveznica, kako javnog, tako i privatnog sektora. 

Kupovina obveznica provodit će se prema "kapitalnom ključu", tj. prema kapitalnom učešću pojedinih nacionalnih centralnih banaka u ECB-u, dok će 20 posto kupovina biti centralizovano uz podjelu rizika između ECB-a i nacionalnih centralnih banaka.

Osnovni cilj ovog programa jeste podsticaj investiranju i potrošnji. U suprotnom, bez oživljavanja investicija i tražnje, eurozona gotovo sigurno ulazi u maticu deflacionog toka, na čijim se rubovima već nalazi od decembra prošle godine, koji kasnije ne bi mogla kontrolisati i uz nesagledive posljedice koje bi uslijedile po njenu ekonomsku strukturu i političku stabilnost. Jedan od indirektnih ciljeva je dostizanje ciljne stope inflacije od oko 2 posto, kao neuporedivo manjeg zla od deflacije. Ovim je eurozona pribjegla mjerama koje već duže vremena, od nastanka krize 2008. godine, provode USA, Engleska i Japan. 

Usklađivanje nacionalnih ciljeva i interesa

Primjera radi, SAD su mjesečno ubrizgavale u sistem 85 milijardi dolara, ekonomska aktivnost je dinamizirana, nezaposlenost je pala na 5 posto, bilježe se pristojne stope ekonomskog rasta, tražnja je također dinamizirana. Predsjednik Obama zvanično je objavio izlazak iz krize i ulazak u doba prosperiteta. 

Međutim, pitanje je da li će ovaj program biti tako uspješan kako se, barem za sada, pokazao uspješnim u SAD-u, te Engleskoj i samo djelimično u Japanu. Ovaj program i jeste na neki način kopija modela koji su koristile SAD u svom nastojanju da pokrenu oporavak privrednih aktivnosti. Isti oni analitičari koji ovaj program ECB-a smatraju neophodnim, istovremeno ga smatraju i nedovoljnim, te da sam za sebe, bez provođenja strukturnih reformi i prilagođavanja i daljnjeg discipliniranog provođenja mjera štednje u javnoj potrošnji, neće dati očekivane rezultate. 

Nadalje, efikasnost provođenja ovog programa bit će suočena sa procesom usaglašavanja ECB-a i 19 nacionalnih centralnih banaka eurozone, što je proces koji troši vrijeme, a bitna karakteristika upravljanja u kriznim situacijama nije decentralizacija odlučivanja i upravljanja, nego naprotiv, visoka centralizacija i efikasnost provođenja odluka. Uz to, ovo će biti veoma bitan proces usklađivanja nacionalnih ciljeva i interesa u okvirima zemalja članica EU koji, istini za volju, često ne konvergiraju. 

Logika funkcioniranja mjera

Izvjesno je da u sklopu ovog programa ECB-a svaka vlada pojedinačno mora dati program koji će biti adekvatan zahtjevima ECB-a, uz jasno definisane ciljeve i očekivane rezultate. Novac iz ovog programa neće moći biti korišten za saniranje postojećih deficita vlada, već isključivo za investicije. Dakle, novac iz ovog programa bit će u osnovi stavljen na raspolaganje bankama, odnosno privredi koja treba ojačati konkurentnost evropske ekonomije, što je, bez dileme, ključni segment spomenutog neophodnog strukturnog prilagođavanja. U osnovi, logika funkcioniranja ovih mjera je sljedeća: 

1. ECB kreira novac kupovinom obveznica
2. Ovako kreiran novac vrši pritisak na snižavanje kamatnih stopa
3. Kompanije se zadužuju i investiraju pod povoljnim uslovima, pojedinci također
4. Intenziviranjem investiranja povećava se nivo zaposlenosti, kreira se nova tražnja
5. Rastu plate realnog sektora, potrošnja raste, raste agregatna tražnja
6. Dolazi do realnog rasta ekonomske aktivnosti i GDP-a
7. Ovo povećava profite kompanija i motivaciju za daljnja ulaganja, uz dodatno kreiranje radnih mjesta i kontinuiranog rasta tražnje
8. Ovo uzrokuje rast javnih prihoda, a kombinovano sa štednjom u javnom sektoru smanjuje se pritisak na otplatu javnih dugova, te se snižava fiskalna presija
9. Rezultat je oporavak ekonomije uz pojavu ekonomski prihvatljive "zdrave – kontrolisane" inflacije

Slabljenje i jačanje eura i jena

Kretanja na valutarnim tržištima, koja se ovih dana već nazivaju i "ratom valutama", samo su posljedica mjera koje nacionalne ekonomije provode u nastojanju da ožive ekonomski rast na svojim područjima. 

Poznato je da se međuvalutarni odnosi u osnovi formiraju u odnosu na kretanja nivoa ponude i potražnje za određenim valutama u kombinaciji s realnim proizvodnim sposobnostima i konkurentnošću određenih ekonomija. 

Tako je, kada su Federalne rezerve u SAD-u pokrenule program intenzivnog ubrizgavanja novca u ekonomski sistem (program QE1), dolar u samo mjesec dana oslabio prema euru za cijelih 15 posto. Međutim, kada su u drugoj polovini 2014. Federalne rezerve najavile obustavljanje programa, dolar je počeo jačati, odnosno počeo se oporavljati. U Japanu se, nakon pokretanja istovjetnog mehanizma 2010. godine desilo isto, došlo je do naglog slabljenja jena u odnosu na euro. Slabljenje eura u odnosu na dolar počelo je onog momenta kada je postalo jasno da ECB neće moći izbjeći uvođenje mjera ubrizgavanja novca u privredu eurozone. Njihova efektivna implementacija najvjerovatnije će uzrokovati dalje slabljenje eura, pogotovo u odnosu na dolar. 

Međutim, slabljenje eura za ekonomije eurozone nije loša vijest, to će evropsku robu učiniti atraktivnijom za strane uvoznike, Evropu atraktivnijom kao turističku destinaciju, sve u svemu povoljno će utjecati na tzv. kreiranje strane tražnje za evropskom robom i uslugama. Jak euro u ovom momentu nije u interesu evropske ekonomije, kao takav on bi bio opstrukcija oporavku. 

Konvertibilna marka će, s obzirom na njenu fiksiranost za euro, podijeliti njegovu sudbinu kada je u pitanju njen odnos prema drugim valutama. Konvertibilna marka će svakako slabiti prema američkom dolaru i drugim značajnijim valutama. Ovo bi za bh. ekonomiju, uz njeno prilagođavanje i brže restrukturiranje, moglo imati pozitivan efekt. Za strane uvoznike van eurozone, bh. roba i usluge postat će znatno atraktivniji. Planirane mjere ECB-a, koje bi trebale dinamizirati ekonomiju EU, također će pozitivno utjecati na bh. ekonomiju. Uz organizovaniji pristup i osmišljene strategije nastupa na stranim tržištima, izvoz, koji je u uslovima postojećeg makroekonomskog modela pitanje "opstanka" domaće ekonomije, mogao bi dobiti dodatni zamah i značajno utjecati na dinamiziranje domaće privredne strukture. 

Tekst pripremio Ured vodećeg ekonomiste Centralne banke Bosne i Hercegovine

(Klix.ba)

Read More

Bankarski div HSBC pomagao kriminalcima i diktatorima da utaje porez

Najveća britanska banka HSBC pomagala je bogatim klijentima da prevare državu i zadrže milione funti poreza, objavio je BBC.

Otkriveni su dokumenti o hiljadama računa HSBC-ovog privatnog ogranka u Švicarskoj, koji ukazuju na to da su održavani za kriminalce, švercere, političare, te slavne osobe koje su željele biti iznad zakona, odnosno ne platiti poreze.

Ove podatke na hiljade stranica dobio je francuski list Le Monde, a u udruženoj istrazi više od 50 medija pokazalo se da su u HSBC-u u nekim slučajevima prekršili zakon progledavši kroz prste utajivačima poreza, među kojima je bilo i trgovaca oružjem, posrednika diktatora, te švercera krvavih dijamanata.

Iz HSBC-a su priznali da su pojedinci iskorištavali bankarske tajne za otvaranje neprijavljenih računa, ali su dodali da su se sada "fundamentalno promijenili".

Dokumenti koje je još 2007. godine ukrao kompjuterski ekspert koji je radio za HSBC u Ženevi sadrže detalje o više od 100.000 klijenata širom svijeta. 

BBC objašnjava da offshore računi nisu ilegalni, ali da ih mnogi koriste kako bi sakrili keš od poreskih ureda. Francuske vlasti procijenile su ukradene podatke i 2013. godine zaključile da je 99,8 posto njihovih građana sa te liste vjerovatno izbjegavalo plaćanje poreza. 

Umjesto jednostavnog prikupljanja novca namijenjenog za porez, HSBC je pisao klijentima nudivši im načine da zaobiđu plaćanje.

HSBC ima sjedište u Londonu, a urede u 74 države svijeta na šest kontinenata.

(Klix.ba)

Read More

Nove mjere Evropske centralne banke

Na sjednici održanoj 22. decembra 2014. godine Evropska centralna banka (ECB) donijela je, prema mišljenju većine relevantnih ekonomskih analitičara, "historijsku odluku".

Naime, svih 25 članova Upravnog odbora ECB-a usaglasilo se da je uvođenje mjera tzv. kvantitativnog olakšavanja – popuštanja (QE) u monetarnoj politici ECB-a, a u cilju sprečavanja deflatornih tendencija i oživljavanja ekonomske aktivnosti u eurozoni, neophodan i validan instrument monetarne politike. 

S obzirom na to da prethodno kreirana politika radikalne štednje nije dala očekivane rezultate, da eurozona bilježi niske stope rasta, da postoje jake deflatorne tendencije, da tražnja ne bilježi rast te da nema kreiranja novih radnih mjesta uz istovremeno visoku stopu nezaposlenosti, ECB je odlučila da aktivira tzv. "tešku artiljeriju". 

Odluka o uvođenju mjera kvantitativnog popuštanja podrazumijeva da će u sistem, počevši od marta ove godine pa do septembra 2016. godine, biti ubrizgavano mjesečno 60 milijardi eura, odnosno sveukupno 1,14 triliona eura. 

"Kapitalni ključ"

Ovaj poduhvat je samo orijentaciono ograničen na septembar 2016. godine, a ukoliko do tog vremena ne pokaže adekvatne efekte, postoji mogućnost njegovog produžavanja. Program podrazumijeva kreiranje novčane mase i "ubrizgavanje likvidnosti" u ekonomski sistem kroz prošireni program otkupa obveznica, kako javnog, tako i privatnog sektora. 

Kupovina obveznica provodit će se prema "kapitalnom ključu", tj. prema kapitalnom učešću pojedinih nacionalnih centralnih banaka u ECB-u, dok će 20 posto kupovina biti centralizovano uz podjelu rizika između ECB-a i nacionalnih centralnih banaka.

Osnovni cilj ovog programa jeste podsticaj investiranju i potrošnji. U suprotnom, bez oživljavanja investicija i tražnje, eurozona gotovo sigurno ulazi u maticu deflacionog toka, na čijim se rubovima već nalazi od decembra prošle godine, koji kasnije ne bi mogla kontrolisati i uz nesagledive posljedice koje bi uslijedile po njenu ekonomsku strukturu i političku stabilnost. Jedan od indirektnih ciljeva je dostizanje ciljne stope inflacije od oko 2 posto, kao neuporedivo manjeg zla od deflacije. Ovim je eurozona pribjegla mjerama koje već duže vremena, od nastanka krize 2008. godine, provode USA, Engleska i Japan. 

Usklađivanje nacionalnih ciljeva i interesa

Primjera radi, SAD su mjesečno ubrizgavale u sistem 85 milijardi dolara, ekonomska aktivnost je dinamizirana, nezaposlenost je pala na 5 posto, bilježe se pristojne stope ekonomskog rasta, tražnja je također dinamizirana. Predsjednik Obama zvanično je objavio izlazak iz krize i ulazak u doba prosperiteta. 

Međutim, pitanje je da li će ovaj program biti tako uspješan kako se, barem za sada, pokazao uspješnim u SAD-u, te Engleskoj i samo djelimično u Japanu. Ovaj program i jeste na neki način kopija modela koji su koristile SAD u svom nastojanju da pokrenu oporavak privrednih aktivnosti. Isti oni analitičari koji ovaj program ECB-a smatraju neophodnim, istovremeno ga smatraju i nedovoljnim, te da sam za sebe, bez provođenja strukturnih reformi i prilagođavanja i daljnjeg discipliniranog provođenja mjera štednje u javnoj potrošnji, neće dati očekivane rezultate. 

Nadalje, efikasnost provođenja ovog programa bit će suočena sa procesom usaglašavanja ECB-a i 19 nacionalnih centralnih banaka eurozone, što je proces koji troši vrijeme, a bitna karakteristika upravljanja u kriznim situacijama nije decentralizacija odlučivanja i upravljanja, nego naprotiv, visoka centralizacija i efikasnost provođenja odluka. Uz to, ovo će biti veoma bitan proces usklađivanja nacionalnih ciljeva i interesa u okvirima zemalja članica EU koji, istini za volju, često ne konvergiraju. 

Logika funkcioniranja mjera

Izvjesno je da u sklopu ovog programa ECB-a svaka vlada pojedinačno mora dati program koji će biti adekvatan zahtjevima ECB-a, uz jasno definisane ciljeve i očekivane rezultate. Novac iz ovog programa neće moći biti korišten za saniranje postojećih deficita vlada, već isključivo za investicije. Dakle, novac iz ovog programa bit će u osnovi stavljen na raspolaganje bankama, odnosno privredi koja treba ojačati konkurentnost evropske ekonomije, što je, bez dileme, ključni segment spomenutog neophodnog strukturnog prilagođavanja. U osnovi, logika funkcioniranja ovih mjera je sljedeća: 

1. ECB kreira novac kupovinom obveznica
2. Ovako kreiran novac vrši pritisak na snižavanje kamatnih stopa
3. Kompanije se zadužuju i investiraju pod povoljnim uslovima, pojedinci također
4. Intenziviranjem investiranja povećava se nivo zaposlenosti, kreira se nova tražnja
5. Rastu plate realnog sektora, potrošnja raste, raste agregatna tražnja
6. Dolazi do realnog rasta ekonomske aktivnosti i GDP-a
7. Ovo povećava profite kompanija i motivaciju za daljnja ulaganja, uz dodatno kreiranje radnih mjesta i kontinuiranog rasta tražnje
8. Ovo uzrokuje rast javnih prihoda, a kombinovano sa štednjom u javnom sektoru smanjuje se pritisak na otplatu javnih dugova, te se snižava fiskalna presija
9. Rezultat je oporavak ekonomije uz pojavu ekonomski prihvatljive "zdrave – kontrolisane" inflacije

Slabljenje i jačanje eura i jena

Kretanja na valutarnim tržištima, koja se ovih dana već nazivaju i "ratom valutama", samo su posljedica mjera koje nacionalne ekonomije provode u nastojanju da ožive ekonomski rast na svojim područjima. 

Poznato je da se međuvalutarni odnosi u osnovi formiraju u odnosu na kretanja nivoa ponude i potražnje za određenim valutama u kombinaciji s realnim proizvodnim sposobnostima i konkurentnošću određenih ekonomija. 

Tako je, kada su Federalne rezerve u SAD-u pokrenule program intenzivnog ubrizgavanja novca u ekonomski sistem (program QE1), dolar u samo mjesec dana oslabio prema euru za cijelih 15 posto. Međutim, kada su u drugoj polovini 2014. Federalne rezerve najavile obustavljanje programa, dolar je počeo jačati, odnosno počeo se oporavljati. U Japanu se, nakon pokretanja istovjetnog mehanizma 2010. godine desilo isto, došlo je do naglog slabljenja jena u odnosu na euro. Slabljenje eura u odnosu na dolar počelo je onog momenta kada je postalo jasno da ECB neće moći izbjeći uvođenje mjera ubrizgavanja novca u privredu eurozone. Njihova efektivna implementacija najvjerovatnije će uzrokovati dalje slabljenje eura, pogotovo u odnosu na dolar. 

Međutim, slabljenje eura za ekonomije eurozone nije loša vijest, to će evropsku robu učiniti atraktivnijom za strane uvoznike, Evropu atraktivnijom kao turističku destinaciju, sve u svemu povoljno će utjecati na tzv. kreiranje strane tražnje za evropskom robom i uslugama. Jak euro u ovom momentu nije u interesu evropske ekonomije, kao takav on bi bio opstrukcija oporavku. 

Konvertibilna marka će, s obzirom na njenu fiksiranost za euro, podijeliti njegovu sudbinu kada je u pitanju njen odnos prema drugim valutama. Konvertibilna marka će svakako slabiti prema američkom dolaru i drugim značajnijim valutama. Ovo bi za bh. ekonomiju, uz njeno prilagođavanje i brže restrukturiranje, moglo imati pozitivan efekt. Za strane uvoznike van eurozone, bh. roba i usluge postat će znatno atraktivniji. Planirane mjere ECB-a, koje bi trebale dinamizirati ekonomiju EU, također će pozitivno utjecati na bh. ekonomiju. Uz organizovaniji pristup i osmišljene strategije nastupa na stranim tržištima, izvoz, koji je u uslovima postojećeg makroekonomskog modela pitanje "opstanka" domaće ekonomije, mogao bi dobiti dodatni zamah i značajno utjecati na dinamiziranje domaće privredne strukture. 

Tekst pripremio Ured vodećeg ekonomiste Centralne banke Bosne i Hercegovine

(Klix.ba)

Read More

Pritisak na Tsiprasovu vladu: Evropska centralna banka ne prihvata grčke obveznice

Evropska centralna banka (ECB) donijela je odluku da više ne prihvata grčke obveznice kojima bi bio zamijenjen grčki vanjski dug.

Britanski mediji pišu da je ovom odlukom financijska odgovornost prebačena na Atinu i Centralna banka Grčke je primorana da finansira banke u toj zemlji.

Također, nakon ove odluke grčke državne obveznice kao i obveznice banaka za koje garancije daje Atina više neće biti prihvaćane kao kolateral u zamjenu za ECB-ove zajmove tim bankama.

Centralna banka Grčke će umjesto toga morati osigurati bankama u zemlji dodatne desetine milijardi eura tokom narednih sedmica.

Ovom odlukom je izvršen pritisak na novu grčku vladu koju predvodi Alexis Tsipras da postigne dogovor sa međunarodnim kreditorima o programu spašavanja.

Najnovija odluka ECB-a je iznenadila mnoge jer je grčka vlada planirala da pregovara sa kreditorima o novim uslovima u okviru programa spašavanja.

Odluka Evropske centralne banke je uslijedila nakon što se grčki ministar finansija Yanis Varoufakis sastao sa predsjednikom ECB-a Mariom Draghijem u Frankfurtu.

S druge strane, euro je sinoć naglo pao u odnosu na dolar zbog ove odluke ECB-a.

Pomenuta dluka ECB-a stupa na snagu od 11. februara.

(Anadolija)

Read More

Stalni odbor za finansijsku stabilnost o ponudi Hypo Alpe Adria Bank

Stalnom odboru za finansijsku stabilnost 5. februara 2015. godine dostavljeno je zajedničko očitovanje Hypo Alpe Adria Bank iz Mostara i Banje Luke prema preporuci Stalnog odbora za finansijsku stabilnost od 27. januara 2015. godine, a koja se odnosila na pitanje rješavanja problema otplate kredita u švicarskim francima.

Na telefonskoj sjednici održanoj danas Stalni odbor razmatrao je ponudu koju je dostavila Hypo Bank. Imajući u vidu da se radi o obligacionim odnosima koji proističu iz ugovora između banke i klijenta, te kako Stalni odbor za finansijsku stabilnost ne može postavljati pravne zahtjeve za bilo koju stranu u ugovornom odnosu banke i klijenta, preporučuje se nastavak stalne komunikacije na relaciji banka-klijent do iznalaženja prihvatljivog rješenja za ugovorne strane. 

Stalni odbor za finansijsku stabilnost ocjenjuje da je neophodan partnerski odnos između banke i klijenta i da je hitno iznalaženje rješenja u interesu kako klijenata, radi ograničenja dodatnih troškova, tako i banaka zbog reputacijskog rizika, rasta nekvalitetnih kredita, zahtjeva za dodatnim rezervacijama i direktnog uticaja na finansijski rezultat.

Stalni odbor za finansijsku stabilnost očekuje da u roku od dva mjeseca dobije informaciju od Hypo Alpe Adria Bank o broju zaprimljenih i pozitivno riješenih zahtjeva za realizaciju rješenja u otplati klijenata korisnika kredita u švicarskim francima.

(Klix.ba)

Read More

Deponentima likvidirane Bobar banke isplaćeno oko 71 milion KM

Za više od 11.000 deponenata Bobar banke, u likvidaciji, u proteklih deset dana isplaćeni su osigurani depoziti do 50.000 KM.

Za isplatu depozita, koje Agencija za osiguranje BiH vrši posredstvom Unicredit banke Banja Luka, utrošeno je više od 71 milion KM, saopćeno je iz ove banke.

Isplaćena suma predstavlja više od 80 posto od ukupnog iznosa namijenjenog za isplatu. 

Od ukupnog broja realizovanih prava deponenata Bobar banke zabilježeno je 255 reklamacija upućenih Agenciji za osiguranje depozita BiH, od čega je više od polovine riješeno. 

Proces isplate osiguranih depozita vlasnicima računa Bobar banke u likvidaciji počeo je 19. januara.

Agencija za bankarstvo RS oduzela je dozvolu za rad i pokrenula postupak likvidacije u Bobar banci 23. decembra 2014.

Ukupni depoziti u ovoj banci iznose oko 250 miliona KM, od čega su depoziti građana oko 80 miliona maraka.

(Fena)

Read More

Snažan rast naplate indirektnih poreza u BiH

I pored rasta povrata PDV-a od 15,3 posto, neto naplata prihoda od indirektnih poreza u BiH u decembru 2014. , zbog snažnog rasta bruto naplate, porasla je za čak 12,1 posto u odnosu na isti mjesec 2013. godine.

"Neočekivano snažan rast naplate indirektnih poreza u decembru povećao je i rast neto kumulativne naplate", navedeno je u najnovijem biltenu Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Tako je 2014. godina završena sa suficitom od 182,7 miliona KM, što je procentualno 3,7 posto u odnosu na naplatu indirektnih poreza u 2013.

Pozitivni trendovi u decembru su povećali kumulativni suficit kod prihoda od PDV-a na 95,3 miliona KM, a kod prihoda od carina na 24,1 miliona KM. 

Negativni trendovi kod prihoda od akciza u decembru nisu mogli značajnije ugroziti kumulativni rast, tako da je suficit na akcizama i putarinama 50 miliona KM. 

"Trenutno je neusklađeno 19,2 miliona KM prihoda, te se nakon uskađivanja mogu očekivati još veći suficiti, uglavnom, na PDV-u", navode iz Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

(Fena)

Read More

Hypo banci dat rok za rješavanje problema korisnika kredita u francima

Stalni odbor za finansijsku stabilnost, na sastanku održanom danas, 27. januara 2015. godine u Sarajevu, preporučio je Hypo Alpe Adria banci u oba bh. entiteta, a koja je odobravala kredite u švicarskim francima, da u roku od sedam dana ponude rješenja koja bi bila prihvatljiva za klijente, korisnike ovih kredita.

Rješenja koja ponude komercijalne banke bit će razmatrana na narednom sastanku Komiteta za finansijsku stabilnost. 

Komitet je prihvatio informaciju Agencije za osiguranje depozita BiH o isplati osiguranih depozita u Bobar banci a.d. Bijeljina. Do sada je izvršena obaveza isplate osiguranih depozita prema 8.582 deponenta u ukupnom iznosu od oko 60 miliona KM. Oko 60 posto isplaćenog novca ostalo je kanalima bankarskog sektora. Očekuje se da će glavnina osiguranih depozita biti isplaćena u narednih deset dana.

Sastanku Stalnog komiteta za finansijsku stabilnost predsjedavao je guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) dr Kemal Kozarić, a prisustvovali su mu ministar finansija i trezora BiH dr Nikola Špirić, ministri finansija Federacije BiH i Republike Srpske Ante Krajina i Zoran Tegeltija, direktori entitetskih agencija za bankarstvo Zlatko Barš i Slavica Injac, direktor Agencije za osiguranje depozita BiH Josip Nevjestić, te rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Ruben Atoyana.

(Klix.ba)

Read More

Snažan rast naplate indirektnih poreza u BiH

I pored rasta povrata PDV-a od 15,3 posto, neto naplata prihoda od indirektnih poreza u BiH u decembru 2014. , zbog snažnog rasta bruto naplate, porasla je za čak 12,1 posto u odnosu na isti mjesec 2013. godine.

"Neočekivano snažan rast naplate indirektnih poreza u decembru povećao je i rast neto kumulativne naplate", navedeno je u najnovijem biltenu Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Tako je 2014. godina završena sa suficitom od 182,7 miliona KM, što je procentualno 3,7 posto u odnosu na naplatu indirektnih poreza u 2013.

Pozitivni trendovi u decembru su povećali kumulativni suficit kod prihoda od PDV-a na 95,3 miliona KM, a kod prihoda od carina na 24,1 miliona KM. 

Negativni trendovi kod prihoda od akciza u decembru nisu mogli značajnije ugroziti kumulativni rast, tako da je suficit na akcizama i putarinama 50 miliona KM. 

"Trenutno je neusklađeno 19,2 miliona KM prihoda, te se nakon uskađivanja mogu očekivati još veći suficiti, uglavnom, na PDV-u", navode iz Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

(Fena)

Read More

Centralna banka: Model monetarne politike BiH daje stabilnost domaćoj valuti

Monetarna politika Bosne i Hercegovine regulisana je Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) posluje pod aranžmanom valutnog odbora sa sljedećim karakteristikama: potpuna pokrivenost monetarne pasive sa deviznim rezervama, kao instrument monetarne politike koristi obaveznu rezervu, zabranu davanja kredita i operacija na otvorenom tržištu, a kurs domaće valute je fiksiran za euro kao "sidro valutu“.

Monetarna pasiva CBBiH mora biti u potpunosti pokrivena stranom aktivom, odnosno, Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine zahtijeva da ukupan iznos njene monetarne pasive nikada ne bude veći od njenih neto deviznih rezervi. Monetarnu pasivu CBBiH po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine čine gotov novac u opticaju i domaći depoziti banaka i drugih rezidenata.

Pokriće domaće valute u stranoj valuti u odnosu na minimalno potrebnih 100% služi za djelovanje u slučaju nepredviđenih događaja na ino-finansijskim tržištima, a odražava se i na poziciju generalnih rezervi u kapitalu CBBiH, te se ovim omogućava da se u skladu sa članom 27. Zakona o CBBiH konstantno vrši raspodjela profita u omjeru 60% na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine, a 40% u generalne rezerve CBBiH. Naime, Članom 27. Zakona o CBBiH je propisano da iznos početnog kapitala i generalne rezerve bude ekvivalentan iznosu od pet procenata ukupnog iznosa novčane pasive, da bi se prilikom raspodjele profita ispoštovao navedeni omjer. 

Na taj način, CBBiH je u posljednjih 10 godina uplatila na račun institucije zadužene za budžet Bosne i Hercegovine 380,9 miliona KM, a u aprilu ove godine će uplatiti 21,4 miliona KM po osnovu raspodjele profita za 2014. godinu.

Ovakav model monetarne politike daje stabilnost domaćoj valuti, a povjerenje građana i institucija u KM je neupitno. Devizne rezerve su stabilne i u stalnom porastu kao i štednja u domaćoj valuti KM. 

Eventualno nepostojanje pokrića domaće valute izazvalo bi inflatorni pritisak, nepovjerenje u monetarnu politiku i "bijeg“ u stranu valutu. Model koji uključuje štampanje novca preko zakonom definisanog nivoa monetarne pasive nije primjeren savremenim modelima monetarne politike, a ne samo valutnog odbora, a što u slučaju Bosne i Hercegovine nije ni zakonom dozvoljeno. Pravna norma je jasna.

Centralna banka Bosne i Hercegovine je po Ustavu Bosne i Hercegovine institucija države jedina ovlaštena za izdavanje novca i monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini, a nadležnosti CBBiH utvrđuju Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Parlamentarna Skupština Bosne i Hercegovine kojima CBBiH podnosi izvještaj o radu.

(Klix.ba)

Read More