Nove investicije na autocesti A1 u vrijednosti od 12 miliona KM

Direktor JP Autoceste FBiH Ensad Karić i direktor Holdina d.o.o. Sarajevo Ante Aralica potpisali su danas dva ugovora o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na autocesti A1 za odmorišta PUO Lepenica i PUO Kravice.

Na dionicama Međugorje – Bijača i Sarajevo Zapad – Tarčin puštenim u promet prošle godine gradit će se prateći uslužni objekti (PUO) da bi se putnicima osigurao puni konfort, kako je to uostalom i uobičajeno u svijetu. 

"JP Autoceste FBiH ovim ugovorima realizuju izgradnju objekata na odmorištima u vrijednosti investicija od 12 miliona KM. Izgradnjom uslužnih objekata na odmorištima želimo vozačima i putnicima omogućiti sigurniju i udobniju vožnju, ugodan predah i siguran nastavak putovanja.“, izjavio je Ensad Karić direktor JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar. 

JP Autoceste FBiH ustupa na korištenje cestovno zemljište za izgradnju pratećih uslužnih objekata i obavljanje pratećih djelatnosti na osnovu javnog oglasa provedenog u novembru prošle godine na rok od 20 godina.

Na dvostranim odmorištima Lepenica i Kravice, s odje strane prometnice, d.o.o. Sarajevo će u roku od 11 mjeseci izgraditi benzinske stanice s trgovinom, caffe barom i restoranom. Korisnicima će usluge biti pružane 24 sata dnevno. 

“Veoma smo zadovoljni, te uvjereni da su ove četiri benzinske stanice tek početak širenja INA mreže u Bosni i Hercegovini i saradnje sa JP Autoceste FBiH. Investicija od preko 12 miliona KM će osigurati izgradnju objekata po najvišim evropskim standardima objekata slične namjene gdje ćemo vozačima ponuditi bogat izbor proizvoda, te ugodno mjesto za odmor”, kazao je Ante Aralica, direktor društva Holdina d.o.o. Sarajevo. 

Prihodi od naknade za korištenje cestovnog zemljišta JP Autoceste FBiH će uložiti u daljnju izgradnju autoceste na Koridoru 5C.

(Klix.ba)

Read More

U Kakanj stiže investicija vrijedna 20 miliona KM

U Kaknju će uskoro započeti izgradnja fabrike koja će vršiti toplinsku preradu životinjskih nusproizvoda sa ciljem proizvodnje animalnih proteina, te životinjske i tehničke masti.

Radi se o investiciji firme “Agroproteinka” Zagreb koja je u Kaknju osnovala firmu "Bioorganika" radi realizacije investicije ukupne vrijednosti od oko 20 miliona KM. 

Uz višemilionska ulaganja na području Kaknja ova investicija će rezultirati i značajnim brojem novih radnih mjesta, saopćeno je iz Press službe Općine Kakanj. 

U novoj fabrici neće biti spaljivanja animalnog otpada u Kaknju, dakle nema novih opasnih dimnjaka, a rad fabrike će se zasnivati na strogom poštivanju zakonskih propisa i normativa Evropske unije koji se odnose na zaštitu okoline.

Izgradnja ove fabrike rezultat je povoljnog poslovnog ambijenta kojeg je kreirala Općina Kakanj i brojnih pogodnosti koje su osigurane za investitore.

"Bez obzira na svu kompleksnost sustava u BiH mi smo se odlučili za investiciju iz razloga lokacije, ali prije svega ovdje treba spomenuti izuzetno povoljnu investicijsku klimu sa strane gospodina načelnika, svih službi, stvarno jedna pozitivna investicijska klima, jedna dobrodošlica, i oni su, moramo priznati, jako zaslužni za ovo što smo odabrali Kakanj", rekao je Ivica Grlić, direktor firme "Bioorganika" Kakanj. 

Podsjetimo, za gradnju objekata u Kaknju investitorima pripada poticaj u vidu povrata novčanih sredstava od naknade koja se obračunava za rentu i naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta.

Osim toga, pravo na poticaj u vidu oslobađanja od plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta i komunalne naknade stiče investitor za parcelu na kojoj gradi objekat u periodu od 5 godina od dana pribavljanja odobrenja za upotrebu objekta.

Općina Kakanj u potpunosti snosi i sve troškove registracije privrednog društva, a osigurava i brojne druge pogodnosti.

Umjesto investitora općinski službenici preuzimaju brigu stalnog praćenja toka predmeta koji se odnose na registraciju firme kod nadležnih organa, mole za ubrzavanje procedura, daju pravne savjete i upute investitorima, sa investitorima odlaze kod notara, pomažu kod prikupljanja dokumentacije, za investitore prikupljaju potrebne podatke, pronalaze najbolja rješenja kako bi investitori realizirali svoje ideje, na usluzi su investitorima 24 sata dnevno…

Vrata Općine Kakanj su za investitore uvijek otvorena bez potrebe za protokolarnim najavama i nepotrebnim čekanjima na sastanke, na usluzi investitorima su svi općinski resursi…

"Čak bih rekao, po nekim iskustvima koja smo imali u Hrvatskoj, na primjeru Kaknja imamo pozitivnija iskustva jer mislim da tome doprinose već postojeće investicije koje su tamo izvedene i vjerojatno postoji stanoviti senzibilitet i očito iskustvo onih upravljaju”, rekao je za BHT 1 Ivica Grlić Radman, predsjednik Uprave Agroproteinke Zagreb, stoji u saopćenju.

U Kaknju je nedavno otvorena nova fabrika za proizvodnju madraca “Moj san”, a u toku je i izgradnja fabrike peleta.

"Prije svega želim naglasiti da ćemo nastaviti da na sebe preuzimamo težinu kompliciranog administrativnog aparata u BiH, što znači da ćemo mi umjesto investitora pribavljati potrebna odobrenja, a sve sa željom da se oni ne uplaše i ne razočaraju kada se susretnu sa procedurama za pokretanje poslovnih aktivnosti u našoj zemlji. Nastavit ćemo i sa realizacijom podsticajnih mjera za osnivanje novih privrednih subjekata u smislu plaćanja troškova osnivanja, sufinansiranja troškova najma prostorija za poduzetničku djelatnost i drugih mjera", rekao je općinski načelnik Nermin Mandra.

(Klix.ba)

Read More

Ko su Arapi koji će u Trnovu graditi turistički kompleks vrijedan 4,5 milijardi KM?

Kompanija Buroj Property Development iz Ujedinjenih Arapskih Emirata uskoro će na području općine Trnovo započeti izgradnju integrisanog turističkog grada "Buroj Ozone".

Vrijednost investicije je 4,5 milijardi KM što je za ekonomske uslove u BiH iznimno veliki iznos novca.

Integrisani turistički grad "Buroj Ozone" će sadržavati hiljade stambenih jedinica, hotela, trgovačkih centara, kao i svu drugu društvenu infrastrukturu. Kako je istaknuto na današnjem potpisivanju protokola, ovo neće donijeti samo direktne prihode za turizam BiH, nego i prilike za zaposlenje, te na hiljade novih radnih mjesta. 

Kompanija osnovana u Dubaiju

Ismail Ahmed je direktor firme Buroj sa sjedištem u Dubaiju. Upravo u ovom gradu kompanija već radi na nizu projekata izgradnje. 

Ahmed je danas u prostorijama Općine Centar istakao da je Buroj Property Development vodeća kompanija za urbanistički razvoj i posvećena je tome da postane jak partner BiH u razvijanju ogromnog turističkog potencijala kojeg naša zemlja ima, naglasivši kako će "Buroj Ozon" biti najveći projekat ove vrste u regiji i šire.

Prema njegovim tvrdnjama, ova kompanija ima vodeće stručnjake za planiranje, projektovanje i inovativni inžinjering.

Na zvaničnoj stranici ove kompanije dostupni su pojedinačni projekti u realizaciji. Radi se o tržnom centru Al Rawda, zatim hotelskom kompleksu DWC, kao i zgradi Buroj JVC. Ovi objekti grade se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

U planu je i izgradnja četiri hotela sa 450 soba u Dubaiju, a ukupna vrijednost investicije je 190 miliona dolara (328 miliona KM). Početak izgradnje se očekuje tokom 2015., a završetak već 2017. godine.

Kompanija je prvobitno osnovana kako bi radila na izgradnji smještajnih kapaciteta za turiste u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a nakon toga krenuli su i sa investicijama u inostranstvo.

Ulaganja u Tursku i Rumuniju

Osim u BiH, rukovodstvo ove kompanije proširuje svoje investicije na Tursku, ali i Rumuniju, gdje planiraju izgradnju turističkih kompleksa. 

U ovim zemljama oni obećavaju značajna zapošljavanja, pogotovo tokom samog procesa izgradnje.

Kako je nedavno istakao direktor kompanije Ismail Ahmed, niko iz BiH nije kontaktirao njegove saradnike, već su se za investicije u BiH odlučili na osnovu preporuke predstavnika Ambasade BiH u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

(Klix.ba)

Read More

Hotel Westin uskoro u Sarajevu!

Sarajevo City Centar uskoro će dobiti dugo najavljivani hotel u svom glavnom tornju, a riječ je luksuznom hotelu Westin.

Hotel će imati pet zvjezdica, sadržavat će 227 soba, a okupirat će prostor od ukupno 20.000 kvadratnih metara. 

"Ovo je jedinstven projekat u Bosni i Hercegovini, a dodavanje SCC-a u porodicu Starwooda cementira njegov visok status u cjelokupnom razvoju regiona. Hotel će igrati veliku ulogu u turističkoj industriji koja cvjeta kroz cijelu godinu“, rekao je Saeed Abdul Jalil Al Fahim, direktor International Investment Banke.

Nad tornjem u kojem će hotel biti smješten još uvijek se izvode radovi, a pored njega nalazi se i poslovni toranj sa 17 spratova koji će biti dovršen sredinom 2015. godine.

Westin je dio kompanije Starwood Hotels & Resorts koja ima preko 1.000 ugostiteljskih i hotelijerskih objekata širom svijeta uključujući i hotele Sheraton.

"Ovaj projekt je jedan od najvećih na Balkanu i njegov futuristički dizajn savršen je za hotel Westin sa pet zvjezdica" dodao je Al Fahim, piše ConstructionWeekOnline.

Otvaranje je zakazano za prvi dio 2016. godine.

(Klix.ba)

Read More

Privlačenje investitora: Osam općina u FBiH uvodi BFC SEE certifikat

Općine Bosanska Krupa, Goražde, Konjic, Livno, Prozor-Rama, Tešanj, Visoko, Žepče te grad Bihać započele su aktivnosti na uvođenju BFC SEE certifikata. Riječ je o certifikatu koje dobivaju općine s povoljnim poslovnim okruženjem, i koji bi trebao privući nove strane investitore.

Program certifikacije općina sa povoljnim poslovnim okruženjem osmislila je i pokrenula Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED u Srbiji 2007. godine. Prije dvije godine projekat je proširen na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Ugovor o formiranju Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje je potpisan u septembru 2013. godine u Opatiji i od tada strahovito se širi u cijelom regionu, piše NAP.

Na putu do certifikata općine trebaju ispuniti 12 kriterija i više od 80 pod-kriterija koji podrazumijevaju unapređenje procedura, smanjivanje birokratije i pribavljanje svih dokumenata i podataka neophodnih privrednicima i potencijalnim ulagačima u planiranju poslovanja i donošenju investicionih odluka.

Investitorima koji žele preseliti ili proširiti svoje poslovanje u jugoistočnu Europu, BFC SEE služi kao garant da općina ima povoljnu klimu za investiranje, piše NAP.

(NAP)

Read More

Stranci ulažu u Hrvatsku i Srbiju, izbjegavaju Kosovo, BiH i Makedoniju

Većina zemalja regiona Balkana već nekoliko posljednjih godina, koliko traje i globalna ekonomska kriza, suočava se s ozbiljnim ekonomskim i finansijskim problemima, dok mnogi spas vide u obimnijem prilivu stranih investicija koje bi, kako i sami ekonomski stručnjaci prognoziraju, mogle pomoći ekonomskom oporavku regiona i otvaranju novih radnih mjesta za domaću armiju nezaposlenih. Prema posljednjim podacima, stranci najviše ulažu u Hrvatsku i Srbiju, a najmanje na Kosovu, Bosni i Hercegovini i Makedoniji.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), a koji se odnose na prva tri tromjesečja 2014. godine, u Hrvatsku je u tom periodu ostvarena milijarda i 880,5 miliona eura direktnih stranih ulaganja.

Podatke HNB-a za AA prokomentarisao je stalni profesor na ekonomskom fakultetu i ekonomski analitičar Ljubo Jurčić koji je potvrdio da su se strane investicije u Hrvatsku, u odnosu na prethodne godine, tokom 2014. godine samo statistički povećale.

"Od stranih, kao i svakih drugih investicija, mogla bi se stvoriti očekivanja da će povećati proizvodne kapacitete. Nažalost, u Hrvatskoj je bilo i prijašnjih razdoblja velikih stranih investicija, međutim, one nisu bile nove investicije u ekonomskom smislu, nisu bile izgradnja novih pogona i povećanje broja radnih mjesta, nego su to, uglavnom, bile investicije iz inozemstva koje su preuzimale postojeće tvornice, postojeće kapacitete u Hrvatskoj", prokomentirao je Jurčić pokazatelje HNB-a.

Srbija na globalnoj mapi

Ipak, statistički podaci HNB-a pokazuju da je statistički rast stranih investicija u tri prva tromjesečja 2014. godine u odnosu na prijašnje tri godine dramatično porastao. Naime, 2013. godine se za strane investicije bilježi neto minus od 117,7 miliona eura, 2012. minus od 63, a 2011. minus od 168,8 miliona eura.

Srbija je jedna od zemalja u regionu koja posljednjih nekoliko godina privlači značajan strani kapital. Srbija je tako u prvih deset mjeseci 2014. godine privukla milijardu 300 miliona eura stranih investicija, a u Agenciji za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) se nadaju da će po zaršetku statističke obrade cijele godine, ta cifra biti oko milijardu i po, što čini 5 posto Bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Specijalni savjetnik direktora SIEPA-e Aleksandar Miloradović izjavio je da se kao jak impuls najčešćih stranih ulaganja u Srbiju još uvijek bilježe investicije iz automobilske industrije i, prije svega, industrije komponentaša u autoindustriju.

"Ušli su veliki igrači poslije Fiata, kao što je Bosch, Continental, imamo Cooper Standard, imamo nekoliko jako eminentnih brendova koji su ušli i oni negdje trasiraju i dalji put Srbije, i stavljaju nas na tu neku globalnu mapu", rekao je Miloradović.

Naglasio je da u Srbiju strane investitore privlači sve češće usklađivanje legistative s evropskom praksom, novi Zakoni o radu, stečaju, privatizaciji, izmjene zakona o planiranju i izgradnji, koji će pojednostaviti dobijanje građevinskih dozvola, poreske olakšice, ali i finansijski grantovi samim investitorima.

Kada su u pitanju prepreke na koje investitori u Srbiji nailaze i ono na šta se oni žale, Miloradović ističe da sve zavisi od vrste investicija, ali, kako kaže, nekima je problem loša infrastruktura, što putna, što komunalna.

"Neko se žali na korupciju, imamo primjere u lokalu različitih pravila, gdje jedan pravilnik o protivpožarnoj zaštiti važi u jednom gradu, dok u drugom gradu, kada se otvara pogon iste kompanije, traže mu potpuno nove stvari. Postoje različitosti i još uvijek nije unificirano šta je sve potrebno da se određena poslovna operacija obavi”, rekao je on.

Od ostalih zemalja regiona, značajne strane investicije privukla je i Crna Gora gdje je, prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), ukupan priliv stranih direktnih investicija za prvih 11 mjeseci 2014. godine iznosio 446,5 miliona eura. U odnosu na isti period obračuna za 2013. godinu, priliv stranih investicija u zemlji je veći za 40 miliona eura.

Nedovoljna ulaganja u Crnu Goru

Komentarišući ukupan priliv stranih investicija u Crnoj Gori za 2014. godinu, ekonomska analitičarka Ana Nives Radović ističe da je cifra od 446 miliona eura značajna, ali ne i dovoljna.

"Priliv od 446 miliona za 2014. godinu jeste značajan, ali ipak nije dovoljan da pokrije potrebe Crne Gore za prilivom kapitala iz inostranstva, iz razloga što Crna Gora nema dovoljnu količinu izvoza da bi pokrila svoje unutrašnje potrebe za prilivom stranog novca. Strane investicije ostaju jedini adekvatan priliv stranog kapitala, budući da je izvoz znatno smanjen", rekla je Radović, napominjući da se u narednom periodu očekuje veći priliv stranog novca u Crnu Goru.

"Bez investicija od milijardu eura, ne možemo računati na bilo kakav razvojni put Crne Gore", kazala je ova ekonomska analitičarka.

Kosovo je u grupi zemalja regiona u koje strani investitori i nisu najspremniji da ulože svoj novac. Tako su, prema podacima Centralne banke Kosova, strane direktne investicije na Kosovu u 2013. godini iznosile 258.9 miliona eura ili 13.1 posto više nego u 2012. godini. Za 2014. godinu još uvijek nema kompletnih podataka, ali je u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježen pad stranih investicija.

Direktor Američke privredne komore na Kosovu, Arian Zeka kaže za AA da je u 2014. godini zabilježen pad direktnih stranih investicija u poređenju s 2013. godinom.

"Možda je politička situacija utjecala na ovakvo stanje s direktnim stranim investicijama i na nezadovoljavajući ekonomski rast. Poznato je da je u 2014. godini bila politička kriza, ali i politički prioriteti su onemogućili ili skrenuli pažnju sa ekonomskih pitanja, i kao rezultat toga suočavamo se s nezadovoljavajućim stepenom direktnih stranih investicija", izjavio je Zeka.

Napominje da je na Kosovu došlo do pada stranih investicija zbog, prije svega, lošeg iskustva stranih investitora u prošlosti, koji su, kako ističe, bili nezadovoljni političkom nestabilnošću i čestim izmjenama zakona.

Ni Makedonija se ne može pohvaliti značajnim prilivom stranih investicija, iako ova zemlja nudi, vjerovatno, i najbolje uslove za ulaganje u regionu. Prema podacima Centralne banke Makedonije, u toj zemlji je od januara do oktobra 2014. godine zabilježeno 196.7 miliona eura stranih investicija.

Inače, Makedonija je prethodnih godina poduzela velike napore i donijela brojne mjere kako bi pojednostavila procedure za otvaranje firme, ali stvaranje ambijenta za privlačenje stranih ulagača.

Tako je ova balkanska zemlja pokušala strane ulagače privući, kako navode zvanične vlasti, odgovarajućom strateškom pozicijom, planom pristupanja u Evropsku uniju i NATO, brzom registracijom kompanija, inovacijama za katastr, kvalitetom života, financijskom stabilnošću, visokim kreditnim rejtingom, pristupom dva aerodroma i autoputevima.

Loša politička situacija u BiH

BiH je također jedna od zemalja regiona koja nije baš previše na meti stranih investitora, ponajviše zbog loše političke situacije u zemlji. Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ukupne direktne strane investicije u BiH, u periodu od januara do septembra 2014. godine, iznosile su 554.5 miliona KM, odnosno 283.5 miliona eura.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za Anadolu Agency je izjavio kako je priliv stranih investicija u BiH na lošem nivou.

"Kada su u pitanju strane investicije u Bosni i Hercegovini, iz godine u godinu situacija je loša. Tako smo od 2008. do 2014. godine imali investicije na najnižem nivou. Vlasti u BiH nisu stvorile povoljan poslovni ambijent za strane investicije. Zato BiH ima vrlo visok vanjskotrgovinski deficit koji je trenutno sedam milijardi KM. Iako BiH ima potreban ljudski potencijal, strane investicije u zemlji su prethodnih godina drastično pale. Udjel stranih investicija u ukupnom Bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2014. je bio 4,4 posto, iako bi mogao biti 12 posto i tada bi mogli imati ekonomski rast od 4 posto. Na taj način bi se pokrenuo cijeli investicijski ciklus", istakao je ovaj stručnjak.

Naglasio je da vlasti u BiH hitno moraju pojednostaviti procedure za pokretanje biznisa i kreirati potrebni ambijent kako bi privukli više stranih investicija u narednom periodu.

"Ako BiH želi privuči više stranih investitora, hitno se moraju ukloniti postojeće kompleksne procedure za pokretanje biznisa. Potrebno je smanjiti i političku nestabilnost, jer time bh. vlasti stvaraju vrlo loš imidž o BiH u svijetu. Ako se ne poduzmu odlučni koraci na stvaranju potrebne klime za ulaganje, nemoguće je očekivati više stranih investicija 2015. godine", smatra Hasić, naglasivši kako će strani investitori svoj novac ulagati u zemlje gdje im je zagarantiran transparentan i siguran rad kako bi mogli ostvariti ekonomski profit.

(Anadolija)

Read More

Potpisan sporazum o projektovanju dionice autoputa u RS-u u dužini od 62 kilometra

Direktor Javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske“ Dušan Topić i zamjenik generalnog direktora kineske građevinske kompanije "Synohidro corporation ltd“ za Euroaziju Jang Fan potpisali su danas u Banjoj Luci Preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji autoputa Glamočani – Mliništa, dionice Glamočani – Put AVNOJ-a.

Radi se o dionici u dužini od 62 kilometra.

Topić je rekao da je ovaj sporazum preliminarni dokument koji ne stvara nikakve obaveze za RS, ali je važan za obje strane, budući da je dogovoreno da kineska kompanija krene u pripremu neophodne studijske dokumentacije, prije nego što se dođe do odobravanja kreditnog sporazuma.

"Sporazumom mi potvrđujemo našu opredjeljenost za ovaj projekt, a kineski partner u ovom poslu treba da koristi ovaj sporazum kako bi od svoje uprave dobio sredstva za naredne aktivnosti. Time ćemo prema kineskoj banci pokazati našu opredjeljenost za dalje korake u ovom projektu", rekao je Topić.

Vlada RS-a je na sjednici, 20. novembra ove godine, zadužila Ministarstvo saobraćaja i veza i Ministarstvo finansija RS-a da preduzmu sve radnje u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS-a s ciljem zaključenja međunarodnog kreditnog ugovora između BiH i kineske "Eksport – import Eksim banke“ za izgradnju spomenute dionice.

"Ovo je prilično skupa dionica autoputa, jer je teren zahtjevan. Osiguranje finansijskih sredstava je i najosjetljivija stavka u pripremnih aktivnostima u izgradnji nekog autoputa", dodao je Topić i precizirao da je procjena da je vrijednost izgradnje te prve dionice od 62 kilometra oko 600 miliona eura.

Do konačne ugovorne cijene će se doći nakon izrade studijske i druge dokumentacije.

Naime, ukupna dužina saobraćajnice je 93 kilometra, a kineski partneri zainteresovani su za prvu dionicu na pravcu od Glamočana do puta AVNOJ –a.

Preostalih 30 kilometara ovog autoputa ostavljeno je da se naknadno rješava, iako, kaže Topić, sa kineskim partnerima u ovom poslu je razgovarao o ukupnoj dionici od 92 kilometra, mada je projekt podijeljen na dva dijela, s tim da je druga faza skuplja za izgradnju, jer se radi o brdovitom terenu.

Topić je na press-konferenciji, nakon potpisivanja preliminarsnog sporazuma, ukazao na važnost ovog infrastrukturnog projekta za RS, BiH i region u cijelini. 

Kazao je da je riječ o nastavku evropskog koridora E 661 Gradiška – Banja Luka, dalje prema jugu, odnosno trasa budućeg autoputa trebalo bi da ide od čvora "Glamočani", preko Kola i platoa Manjače, te dalje zapadno od Mrkonjić- Grada do mjesta Baraći i dalje prema granici sa Federacijom BiH. 

Ova trasa ucrtana je i u Prostorni plan RS-a.

Topić je podsjetio da je, osim RS-a, interes za izgradnju ovog putnog pravca, koji bi u završnici trebao da povezuje Banju Luku sa Splitom, u Hrvatskoj, izrazila i Federacija BiH, koja je već započela izradu projektne dokumentacije.

Predsjednik kineske kompanije "Synohidro corporation ltd“ Liang Jun je naveo da će oni, na osnovu danas preliminarnog sporazuma, u narednom periodu pristupiti izradi studijske i projektne dokumentacije, neophodne za početak završnih pregovora o kreditnom aranžmanu sa "Eksim bankom“.

"Ovo je dobar početak", rekao je Jun i izrazio nadu da će se nastaviti saradnja sa "Autoputevima RS“ na uspješnoj realizaciji ovog projekta.

Narodna Republika Kina ima obezbijeđena određena finansijska sredstva, kroz posebne povoljne kreditne aranžmane za finansiranje infrastrukturnih projekata za države jugoistočne Evrope. 

Ambasada NR Kine u BiH krajem jula ove godine dostavila je Ministarstvu finansija RS-a pismo kojim se preporučuje da kompanija "Synohidro corporation ltd“ obavlja sve aktivnosti u vezi sa projektom.

(Fena)

Read More

Energoinvest gradi dalekovod u Crnoj Gori vrijedan 29 miliona eura

Energoinvest d.d. Sarajevo potpisao je sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom (CGES) ugovor o realizaciji projekta izgradnje dalekovoda Pljevlja –Čevo, u vrijednosti više 29 miliona eura.

U ime Enegoinvesta, ugovor je potpisao direktor Enes Čengić, a sa crnogorske strane popisnik je Dragan Laketić, predsjednik Odbora direktora CGES. 

"Naša kompanija je dobila ovaj posao u izuzetno jakoj međunarodnoj konkurenciji, te će predvoditi regionalni konzorcij koji će na izuzetno zahtjevnom terenu uraditi dalekovod 400 kV, dužine oko 116 km. Ovaj dalekovod treba da poveže sjever Crne Gore sa južnim dijelom, odnosno glavnog proizvodjača električne energije u Crnoj Gori – Termolektranu Pljevlja sa jugom, kao i radi dalje interkonekcije podvnodnom mrežom prema Italiji.

Trasa dalekovoda prolazi kroz izuzetno zahtjevne planinske terene i potrebno je minimizirati uticaj dalekovoda na okoliš, imajući u vidu blizinu nacionalnog parka Durmitor. Projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), dok je konsultant INTEC – GOPA (Njemačka). 

Novi posao je potvrda dobrih međudržavnih odnosa između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i regionalna saradnja, a podršku su na ovom projektu pružile vlasti obje države", saopćeno je iz Energoinvesta. 

"Dobijanjem poslova i njihovom realizacijom u Albaniji, Iraku, Alžiru, na Kosovu i drugim tržištima, kao i stavljanjem potpisa na novi ugovor u Crnoj Gori, Energoinvest pokazuje svoju poslovnu vitalnost, te nas svrstava kao lidera u energetici u ovom dijelu Evrope. S druge strane, mi se suočavamo sa velikim problemima vezanim za naplatu naših realiziranih poslova, prije svega u Iraku i Libiji, zbog ratova u tim zemljama. Energoinvest čini sve kako bi kompanija ostala stabilna i vitalna, a zahvaljujući izgradnji dalekovoda Pljevlja – Čevo, naša firma će dobiti nove reference, otvaranje vrata za nove poslova u regionu i drugim tržišitma, ali će nam dati i finansijski poticaj da uspješno poslujemo", rekao je Čengić nakon potpisa ovog značajnog ugovora.

(Klix.ba)

Read More

Juncker predstavio veliki investicijski plan EU

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je objavio detalje 315 milijardi eura vrijednog investicijskog plana kako bi pokrenuo evropsku ekonomiju.

U njegovom središtu je fond od 21 milijarde eura iz koga bi se davali krediti za infrastrukturne projekte. Juncker se nada će veći dio ostatka sume doći od privatnih investitora. 

Samo 16 milijardi eura prvobitnih sredstava doći će iz budžeta EU. 

Kritičari, ipak, sumnjaju da bi mogao privući tolike privatne investicije. 

Evropska konfederacija sindikata (ETUC) odmah je izrazila skepticizam prema Junckerovom planu, a generalna tajnica ETUC-a Bernadette Segol sugerirala je da se Evropska komisija "oslanja na finansijsko čudo", prenosi BBC. 

Komisija vjeruje da bi mogla stvoriti i do 1,3 miliona novih radnih mjesta investicijama u telefoniju, energetske mreže i saobraćajnu infrastrukturu, kao i u obrazovanje i istraživanje. 

"Evropi sada treba novi početak a Komisija će pružiti vodstvo", izjavio je Juncker dok je objavljivao detalje svog ambicioznog petogodišnjeg plana u Evropskom parlamentu u Strasbourgu.

On je kazao da je Evropa suočena s "izazovom generacije", bez mašine za štampanje novca, i opisao je svoj plan najvećim naporom u novijoj historiji EU da se privuku dodatna ulaganja bez promjene pravila. 

Plan bi skinuo breme s nacionalnih vlada, ionako suočenih s velikim dugovima nakon finansijske krize. One, međutim, mogu dati svoj doprinos ukoliko to žele, i bit će zamoljene da prijave liste projekata s "visokim socio-ekonomskim dobicima" i da će započeti s time između 2015. i 2017. godine.

Komisija i Evropska investicijska banka (EIB), sudeći po Junckeru, stvorit će rezervni fond od 21 milijarde eura koji bi omogućio EIB da finansira kredite vrijedne 63 milijarde eura. Od privatnih investitora očekuje se da ulože lavovski dio ukupne sume, oko 252 milijarde eura.

(Fena)

Read More

Pogledajte mapu koja pokazuje učinak u izgradnji autoputa kroz BiH

Ukupno 102 kilometra, odnosno 35 posto cjelokupnog Koridora 5C u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će završeno i pušteno u promet do kraja godine, navode iz Autocesta FBiH.

Do sada su završene poddionice: Kakanj – Bilješevo, Tunel 1. mart, Drivuša – Gorica, Sarajevo sjever – Sarajevo zapad (Butila – Vlakovo) i dionica Sarajevo zapad - Tarčin. U ovom ciklusu izgrađeni su i prvi kilometri autoceste na jugu zemlje – od petlje Međugorje do međunarodnog prelaza Bijača. Ovom dionicom BiH je povezana sa evropskom mrežom puteva. 

"Trenutno je ostalo aktivno sjeverno gradiliše Svilaj – Odžak, koje će do kraja godine biti završeno, ali puštanje u promet zavisit će od izgradnje međunarodnog mosta na rijeci Savi", ističu iz Autocesta FBiH. 

Koliko za državu znači izgradnja autoputeva dovoljno svjedoči podatak da svaka konvertibilna marka uložena u izgradnju autoceste osigurava dodatnih 2,3 KM prihoda pratećih djelatnosti.

"U prošloj godini projekat izgradnje Koridora 5C je bio glavni pokretač privrede u našoj zemlji. JP Autoceste FBiH je zabilježilo 472 miliona investicija, dok za ovu godinu investicije iznose 567 milion maraka. Intenzivna izgradnja Koridora 5C znatno utječe na bruto društveni proizvod (BDP) u Federaciji BiH, a time i na rast zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora, te veću proizvodnju i prodaju potrebnog građevinskog materijala", navode iz Autocesta FBiH.

Izgradnjom autoceste angažovano je oko 5.000 radnika iz 90 domaćih kompanija.

Autoceste FBiH su pokrenule novi investicioni ciklus za dodatnih 80 kilometara autocesta. 

"Prvi ugovor koji smo potpisali za nastavak izgradnje prema sjeveru jeste Drivuša – Klopče. Početkom naredne godine bit će potpisan ugovor za drugu poddionicu Klopče – Donja Gračanica. Riječ je o deset novih kilometara. Godina 2015. će donijeti i nove kilometre Koridora 5C na krajnjem jugu naše zemlje, od petlje Međugorje do Počitelja, za koju su osigurana finansijska sredstva. Vlada Federacije BiH je usvojila Odluku o pristupanju dodjeli koncesije za dionicu Doboj jug – Žepče na autocesti Koridora 5C dužine 39 kilometara. Projekat će se realizirati putem koncesije kao modela finansiranja izgradnje", navode iz Autocesta FBiH. 

Detaljan pregled svake dionice na mapi možete pogledati na ovom linku.

"Ukoliko nastavimo ovim intenzitetom, uz održiv model finansiranja izgradnje autoceste, Koridor 5C kroz Federaciju BiH bi mogao biti završen do 2020. godine", istakli su iz Autocesta FBiH.

(Klix.ba)

Read More

IKEA: BiH nam je važna, sredite saobraćajnice i infrastrukturu

Najveći svjetski proizvođač namještaja IKEA krajem augusta je otvorila svoj centar u Hrvatskoj. Za 2016. godinu najavljuju otvaranje pet robnih kuća u Srbiji, a očekivana vrijednost ukupne investicije je 300 miliona eura. Odlučili smo u IKEA-i potražiti odgovor na pitanje da li i kada možemo očekivati ovu švedsku kompaniju u Bosni i Hercegovini.

Da među građanima Bosne i Hercegovine vlada veliki interes za IKEA-u, potvrđuje to i nedavno osnovana grupa Hoćemo IKEA-u u BiH koja broji više od 13.000 članova.

"To je usitinu impresivna brojka. Drago nam je da postoji već sada takav interes u BiH za tvrtkom IKEA. Sama BiH je za nas jako važna, ponajprije zbog saradnje koju ostvarujemo sa nekoliko proizvođača koji za nas proizvode i čiji se proizvodi izvoze iz zemlje i već sada nalaze u robnim kućama širom svijeta svijeta", kaže za Klix.ba Igor Štefanac, regionalni PR menadžer IKEA-e za jugoistočnu Evropu.

Na naš upit da li i kada možemo očekivati robne kuće IKEA u BiH, naš sagovornik kaže da u ovom trenutku ne postoji odluka o širenju na bh. tržište.

"Što se tiče potencijalnog širenja maloprodajne mreže tj. otvaranja IKEA robnih kuća, za sada na razini IKEA Grupe ne postoji odluka o tome. Naravno, sve interesantne zemlje se promatraju, pa tako i BiH, ali za sada nema naznaka kada bi se neka odluka mogla donijeti", dodaje Štefanac.

On je pojasnio na koji način IKEA procijenjuje kada je pravi trenutak za doći u neku zemlju.

"Prije svega, gledamo na njezin geografski položaj tj. blizinu naše nabavne mreže, i kako bismo u budućnosti mogli dovoziti robu do samih robnih kuća na što efikasniji mogući način (zbog ovog razloga primjerice za sada nemamo niti jednu robnu kuću u Južnoj Americi). Ako je taj preduslov zadovoljen, gledaju se daljnji kriteriji poput stanja saobraćajne infrastrukture te potencijalne veličina tržišta", kaže regionalni PR menadžer IKEA-e za jugoistočnu Evropu.

U IKEA-i žele da jedna robna kuća ima mogućnost pokriti oko milion stanovnika nekog područja (60 minuta vožnje oko robne kuće). 

"Svakako najvažniji kriterij je stanje ekonomije neke zemlje tj. kupovna moć potencijalnih kupaca. Naime,poslovna ideja kompanije IKEA je ponuditi dobro dizajniran, funkcionalan i kvalitetan namještaj po tako niskim cijenama koje si većina ljudi može priuštiti i upravo je ta ideja jedna od glavnih nit vodilja kada gledamo neko tržište. Iz iskustva smo naučili da imamo samo jednu priliku za stvaranje prvog dojma i ako ne napravimo sve kako treba nećemo imati priliku za popravak", kaže Štefanec za naš portal.

(Klix.ba)

Read More