I ministar i zastupnik: Može li jedan čovjek obnašati i zakonodavnu i izvršnu vlast?

Izborom u parlamente na Općim izborima u oktobru, na svim nivoima u BiH, određeni broj ministara je sada u situaciji da istovremeno obnašaju i izvršnu i zakonodavnu vlast, odnosno da donose odluke istovremeno i kao ministri i kao parlamentarci.

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH su odlučili da takvo što nije sporno, međutim, u praksi bi se moglo pokazati da jeste, ukoliko formiranje izvršne vlasti potraje.

Primjera radi, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda i ministar finansija i trezora Nikola Špirić odnedavno su i zastupnici u Zastupničkom domu BiH. 

Također, gotovo pola Federalne vlade se trenutno nalazi i u zastupničkim klupama. 

CIK-ovo obrazloženje

Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a, za Klix.ba pojašnjava da su oni 13. novembra na sjednici donijeli Uputstvo koje se odnosi na ovu situaciju, odnosno uputstvo za primjenu člana 1.8 stav (4) i člana 1.3a stav (3) Izbornog zakona BiH. 

"Tu smo objasnili primjenu navedene zakonske norme, a u vezi sa nespojivošću funkcija od dana objavljivanja potvrđenih izbornih rezultata do konstituiranja novog izvršnog organa vlasti. U članu dva tog uputstva je rečeno da se nespojivošću, koja je propisana Izbornim zakonom za izabrane nosioce mandata, ne smatra obavljanje neophodnih funkcija u izvršnim organima vlasti iz prethodnog mandata od dana objavljivanja rezultata izbora do dana konstituisanja novog izvršnog organa. Mi smatramo da je ovo potpuno jasno", kaže Pirić. 

U CIK-u, dakle, u ovome ne vide ništa sporno. Vjerovatno ništa ne bi ni bilo sporno da ne znamo kako se u BiH uvijek sve može iskomplicirati, pa se umjesto najavljenog brzog formiranja izvršne vlasti proces može razvući i na nekoliko mjeseci. U tom slučaju bi situacija bila znatno komplicirana.

Ivica Ćavar, analitičar Centara civilnih inicijativa (CCI) u izjavi za Klix.ba kaže da bi ovakvo što u budućnosti ipak trebalo izmijeniti i regulirati, upravo zbog toga što stranke nemaju ograničeno vrijeme do kada moraju formirati novu izvršnu vlast. 

"U tom upustvu CIK-a je doista sve jasno rečeno. Ocijenjeno je da to nije u sukobu interesa. To tamo izričito ne piše, ali nekada sam razgovarao s nekim ljudima o toj temi iz CIK-a, pa je rečeno da oni mogu obavljati samo one neophodne poslove koji nisu od većeg značaja. Da budem iskren, to je malo konfuzno. U CIK-u kažu da se tu ne radi o takozvanoj nespojivosti funkcija, međutim u praksi je činjenica da ti ljudi odlučuju o nečemu što su oni donijeli kao organ izvršne vlasti", kaže Ćavar. 

Naš sagovornik podsjeća da nakon prošlih izbora 2010. godine nismo imali izvršnu vlast na državnom nivou više od godinu dana, što se teoretski može ponoviti, a to je predug period da bi ljudi koji u organima izvršne vlasti donose odluke istovremeno i sami potvrđivali to u parlamentarnim klupama.

Sukob interesa

"To zapravo znači da se radi o klasičnom sukobu interesa. Sada se naravno tu ne može ništa uraditi, ali bi bilo dobro u budućnosti razmisliti o tome da se ova stvar riješi na drugačiji način, jer nema logike da isti ljudi sjede i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti", kaže Ćavar.

Slično je i sa Zakonom o sukobu interesa. Sada imamo parlamentarnu komisiju u kojoj su parlamentarci, od kojih je pola iz opozicije, ali su članovi te komisije, u situaciji da tumače da li je neko od njihovih kolega u sukobu interesa, ali mogu doći i u situaciju da odlučuju da li su i oni sami u sukobu interesa.

"To je također stvar koja se treba razriješiti u narednom periodu. Mi u CCI-u smo to već komentirali nakon izmjena Zakona kada su ingerencije oduzete CIK-u. Ista je stvar i ovdje, pa bi možda trebalo dati određeni zakonski rok do kojeg se vlast mora konstituirati, jer ovo ovako može potrajati. Mi smo također 2007. pokrenuli inicijativu da se precizno odredi krajnji rok za formiranje vlasti nakon saopćavanja rezultata izbora", napominje Ćavar. 

U CCI-u su predlagali da se zakonodavna vlast formira u roku od 30 dana, a izvršna u roku od 90. Ćavar kaže da će CCI to ponovo tražiti.

(Klix.ba)